Tekst: P.V. / S.C.H.
Foto: Damjan Tadić / Cropix

HRVATSKA je među 20 svjetskih zemalja čije će se gospodarstvo u idućoj godini najsporije oporavljati! Zaključak je to studije uglednog časopisa The Economist, koji je najavio globalna financijska kretanja u 2010. godini.

Economist je tako sastavio listu zemalja čiji će BDP najbrže rasti, ali i listu zemalja koje će se najsporije oporavljati. Hrvatska je na ovoj drugoj listi zauzela 17. poziciju s predviđenim rastom BDP-a od 0,5 posto. To je predviđanje koje je dalo Ministarstvo financija i koje se često ponavlja iz Banskih dvora.

Među 20 najgorih i Mađari i Crnogorci

No, mnogi domaći i inozemni analitičari upozoravaju kako ove brojke nisu realne. Hrvatska vlada tako tvrdi da će deficit proračuna ove godine iznositi 2,8 posto, dok bi se iduće trebao neznatno oporaviti i iznositi 2,1 posto. Analitičar Hypo banke Hrvoje Stojić je, pak, još prije dva i pol mjeseca tvrdio da Vlada u javnost ne izlazi s pravim brojkama i da će proračunski deficit iznositi 5,5 posto, što bi se trebalo direktno odraziti na gospodarski rast u idućoj godini.

Hrvatska pozicija na listi "20 najgorih" stoga bi se još mogla promijeniti ako se Vladina predviđanja ne pokažu točnima. Tu listu zasad "predvodi" Litva čiji bi BDP trebao pasti oko 3,5 posto, a slijede Venezuela s 3,4 posto, Portoriko s 3 posto, Latvija s 2,9 posto, Irska s 2,5 posto... Na listi su i mnoge jake europske zemlje poput Švicarske, Španjolske, Danske, Islanda i Portugala, ali i naši susjedi Mađari i Crnogorci.

BDP Katra rasti će za čak 24,5 posto!

Zemlja čiji će BDP iduće godine najbrže rasti će biti Katar. Stopa gospodarskog rasta u toj bliskoistočnoj zemlji iznosit će čak 24,5 posto! Prema predviđanju Economista, upravo će Bliski istok i Afrika zabilježiti najbrže stope rasta zbog jačanja proizvodnje naftnih derivata i otvorenih mogućnosti za infrastrukturna ulaganja. Na svjetskoj razini, BDP bi iduće godine trebao porasti za 3,2 posto, što je znatan oporavak s obzirom na 2009. tijekom koje je svjetski BDP zabilježio 1,2 posto pada.

EBRD: Hrvatski BDP će porasti za 1,5 posto

No, sasvim suprotan stav ima Svjetska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Analitičari EBRD-a su, naime, čak i veći optimisti od hrvatskog ministra financija pa predviđaju da će Hrvatska imati rast BDP-a od 3,5 posto! EBRD je upozorio kako će zbog krize u idućoj godini najviše patiti srednja i jugoistočna Europa, ali je Hrvatsku naveo kao jednu od zemalja koja je na putu prema oporavka. No, EBRD također predviđa da će hrvatski gospodarski deficit ove godine iznositi između minus pet i minus šest posto.

"Čeka nas teška godina, kriza još nije gotova", tvrdi glavni EBRD-ov ekonomist Peter Sanfey, ali ipak ističe kako bi hrvatsko gospodarstvo trebalo početi pokazivati znatne znakove oporavka u drugoj polovici iduće godine.

Bruto domaći proizvod Hrvatske tek 63 posto prosječnog  BDP-a EU-a

Prema podacima koje je danas objavio statistički ured Europske unije Eurostat, hrvatski bruto domaći proizvod (BDP) po glavi stanovnika, iskazan prema paritetu kupovne moći, u 2008. godini dosegnuo je tek 63 posto prosjeka Europske unije.

Hrvatska ima veći BDP od pet zemalja članica Europske unije - Litve (62 posto od prosjeka EU-a), Latvije (57 posto), Poljske (56 posto), Rumunjske (47 posto) i Bugarske (41 posto), a od 12 novih članica EU-a veći BDP od Hrvatske imaju Mađarska (64 posto), Estonija (67 posto), Slovačka (72 posto), Malta (76 posto), Češka (80 posto), Slovenija (91 posto) i Cipar (96 posto).

Hrvatski BDP po glavi stanovnika, iskazan prema standardima kupovne moći, 2006. godine je iznosio 57 posto od prosjeka EU-a, 2007. godine se popeo na 60 posto, a 2005. bio je točno 50 posto prosjeka zemalja EU-a.

Među podacima Eurostata nalaze se visine BDP-a 27 zemalja članica, tri zemlje Europskog ekonomskog prostora koje nisu članice EU-a (Norveške, Švicarske, Islanda), potom za zemlje kandidate za članstvo (Hrvatsku, Makedoniju i Tursku) te četiri države zapadnog Balkana (Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Albaniju).

U usporedbi sa Hrvatskom, BDP Turske iznosi 46 posto europskog prosjeka, a makedonski tek 33 posto. Crna Gora je na 43 posto prosjeka EU-a, Srbija na 36 posto, Bosna i Hercegovina na 31 posto, a na posljednjem mjestu je Albanija sa tek 26 posto prosječnog BDP-a zemalja članica EU.

BDP po glavi stanovnika prema paritetu kupovne moći u Europskoj uniji varira od najnižih 41 posto, koliko bilježi Bugarska pa čak do 276 posto od prosjeka, koliko je izmjereno u Luksemburgu. Odmah iza Luksemburga po visini BDP-a nalazi se Irska sa 135 posto, zatim slijede Nizozemska sa 134, Austrija 123, zatim Danska i Švedska s po 120 posto. Slijede Velika Britanija, Finska, Njemačka, Belgija i Francuska. Najbliži prosjeku je talijanski BDP koji iznosi 102 posto.