NEZAPOSLENOST u eurozoni zadržala se u prosincu na najnižoj razini otkada europski statistički ured objavljuje podatke, a Hrvatska je pratila prosjek, pokazalo je danas objavljeno izvješće.

U 20-članoj eurozoni stopa nezaposlenosti mjerena metodologijom Međunarodne organizacije rada (ILO) iznosila je u prosincu 6.4 posto i bila je nepromijenjena u odnosu na studeni, izračunao je Eurostat.

Promjena nije bilo ni u EU, gdje je iznosila 5.9 posto. Usporedbe radi, krajem 2022. iznosila je 6.7 posto u eurozoni i 6.1 posto u EU. 

U prosincu prošle godine bez posla u eurozoni bilo 10.9 milijuna ljudi

Eurostat procjenjuje da je u EU u prosincu prošle godine bez posla bilo gotovo 12.94 milijuna građana, od čega njih 10.9 milijuna u eurozoni.

Mjesečna usporedba pokazuje da je broj nezaposlenih u eurozoni u prosincu smanjen za 17 tisuća, kliznuvši na rekordno nisku razinu. U EU je pak porastao za 17 tisuća. Na godišnjoj razini smanjio se za 369 tisuća u eurozoni i za 299 tisuća u EU.

Hrvatska uz Litvu i Estoniju

Španjolska je i u prosincu jedina bilježila dvoznamenkastu stopu nezaposlenosti, od 11.7 posto. Slijedi Grčka sa stopom nezaposlenosti od 9.2 posto.

U Hrvatskoj je stopa nezaposlenosti mjerena ILO-ovom metodologijom u prosincu iznosila 6.4 posto, kao i mjesec dana ranije. Godinu dana ranije iznosila je 6.7 posto. Bez posla je u Hrvatskoj u prosincu bilo 109 tisuća građana, kao i u studenom, pokazuju Eurostatove tablice. U prosincu 2022. godine imala je 115 tisuća nezaposlenih.

Najbliže su Hrvatskoj na kraju 2023. bile Litva i Estonija sa stopom nezaposlenosti od 6.3 posto. Višu stopu nezaposlenosti od Hrvatske na kraju 2023. godine imalo je osam zemalja, a nižu njih 18, pokazuju tablice Eurostata.

Najnižu stopu nezaposlenosti imala je Malta, od 2.4 posto. Slijede Poljska i Češka s 2.7 odnosno 2.8 posto, te Njemačka gdje je iznosila 3.1 posto.

Dvoznamenkasta nezaposlenost mladih 

U dobnoj skupini do 25 godina stopa nezaposlenosti smanjila se u prosincu za 0.1 postotni bod u odnosu na studeni, kliznuvši na 14.4 posto. U EU je pak porasla za 0.2 postotna boda, na 14.7 posto.

U usporedbi s istim mjesecom godine ranije bila je viša za 0.2 postotna boda u eurozoni i za 0.3 postotna boda u EU. U statističkom uredu procjenjuju da je u EU u prosincu bez posla bilo 2.86 milijuna mladih, od čega gotovo 2.33 milijuna u eurozoni.

Broj nezaposlenih mladih u eurozoni uvećan je u prosincu za 84 tisuće u odnosu na isto razdoblje 2022. godine, a u EU za 102 tisuće, objavio je Eurostat.

Osam zemalja sa stopom od najmanje 20 posto

Španjolska je i u prosincu, prema dostupnim podacima, bilježila najvišu stopu nezaposlenosti među mladima, od 28.6 posto. Slijede Portugal i Švedska s 23.1 odnosno 22.7 posto.

Blizu su Grčka, Slovačka i Estonija s 22.3 odnosno 20.8 i 20.4 posto. U skupini su i Italija i Belgija sa stopom nezaposlenosti mladih od okruglih 20 posto, a približio im se i Cipar gdje je iznosila 19.9 posto.

U skupini tek četiri zemlje s jednoznamenkastom stopom daleko je najnižu razinu nezaposlenosti u dobnoj skupini do 25 godina i u prosincu bilježila Njemačka, od 5.6 posto. Slijede Malta, Nizozemska i Češka sa 6.9 odnosno 8.1 i 8.4 posto, pokazuje Eurostatovo izvješće.

Hrvatska u četvrtom kvartalu bilježila 22 tisuće nezaposlenih mladih

Hrvatska nije obavezna dostavljati mjesečne podatke, a u četvrtom kvartalu 2023. bilježila je 22 tisuće nezaposlenih mladih, što odgovara stopi nezaposlenosti od 18.8 posto. U trećem kvartalu iznosila je 20 posto, pokazuju revidirani podaci Eurostata, uz 23 tisuće mladih bez posla.

Eurostat nije raspolagao jedino podacima za Rumunjsku.