KAPETAN bojnog broda Andrija Ljulj sa Sveučilišta obrane i sigurnosti "Dr. Franjo Tuđman" predstavio je u srijedu predstavnicima brodograđevne industrije dugoročni plan razvoja i projekte Hrvatske ratne mornarice (HRM) te ih je pozvao da se uključe i sudjeluju u modernizaciji HRM-a.

Prvi i ključni projekt HRM-a je nabava dviju višenamjenskih korveta, čija je izgradnja i opremanje planirano od 2025. do 2028., što je kratak rok za takav zahtjevan projekt, rekao je Ljulj na stručnom skupu "Perspektiva razvoja hrvatske brodogradnje na Kvarneru" na Tehničkom fakultetu u Rijeci.

Nada se da će rok biti dostignut, uz moguća manja kašnjenja. Što se tiče trenutačnog statusa projekta, nakon što je pribavio informacije od 23 tvrtke iz cijelog svijeta, MORH je napravio analizu koji bi od tih projekata mogli ispuniti zahtjeve.

Nakon selekcije potencijalnih partnera, u drugom krugu natječaja od odabranih će se tražiti konačne ponude, što se očekuje jako skoro, a odluku donosi ministar obrane, rekao je.

Tri obalna ophodna broda ostala nedovršena

Predstavljen je i nedovršen projekt obalnih ophodnih brodova, u kojem su dva broda napravljena, a tri ostala nedovršena nakon što je Brodosplit upao u financijske probleme. Kapetan bojnog broda Andrija Ljulj spomenuo je da je došlo do problema u financiranju i poskupljenja opreme, ali i da vlasnik brodogradilišta možda nije bio toliko otvoren za suradnju u kojoj bi se taj projekt ipak završio.

MORH je poduzeo pravne korake kako bi se zaštitio, a dok se ne završe sudski postupci, ta tri broda, završena oko 45 posto, neće biti dovršena, kazao je i dodao da je moguće da se završe u Brodosplitu, ali i drugdje.

Umjesto broda za protuminsku borbu, preorijentacija na besposadne sustave za istu namjenu

Od projekta broda za protuminsku borbu odustalo se te se krenulo u nabavu besposadnih sustava za protuminsku borbu, detekciju, identifikaciju i uništavanje morskih mina, koji će biti instalirani na brod HRM-a Faust Vrančić. S obzirom na to da je taj brod prilično star, razmišlja se i o nabavi novog broda do 60 metara. Jedan od projekata u inicijalnoj fazi je opremanje HRM-a novim desantnim jurišnim brodovima, a planiraju se četiri takva broda od 2029. do 2034., rekao je Ljulj.

Peti projekt je razvoj i proizvodnja pomorskih površinskih besposadnih sustava. Rekao je da se radi i na odgovarajućim novim nastavnim programima te da bi sljedeći korak bila realizacija konkretnih projekata kroz suradnju s industrijom i znanstvenim institucijama. Dodao je da su pojedine tvrtke već prezentirale svoja rješenja.

Što se tiče remonta i održavanja brodova, naveo je da su se uglavnom obavljali u brodogradilištima u Šibeniku i Trogiru te da bi se nakon modernizacije HRM-a i taj dio trebao proširiti. U raspravi se moglo čuti da je struka spremna, da postoje tehnologije u projektiranju i izvedbi te da procese koji prethode treba ubrzati.

Za korvete se natječe i 3. maj

Predsjednik Uprave brodogradilišta 3. maja Roko Vuletić kazao je da je situacija na tržištu EU-a nakon dugo godina ponovno povoljna za gradnju brodova. To riječko brodogradilište ima dva navoza, a iako ne gradi brod u cijelosti, više od 85 posto radnika je iz lokalnog bazena, a za oko 10 posto poslova kupac mora angažirati pomoć iz inozemstva, rekao je.

Istaknuo je da su se javili za najavljenu izgradnju dviju višenamjenskih korveta za Hrvatsku ratnu mornaricu, ocijenivši pritom da će se teško dostići rok do 2028. Spomenuo je i obnovu domaće putničke flote i najavu Jadrolinije vezanu uz obnovu flote i zelene tehnologije te gradnju četiriju brodova na alternativne pogone, u čemu riječko brodogradilište također želi sudjelovati. Dodao je da pravovremeno treba razmišljati i o punionicama za te brodove.

Vuletić je istaknuo kako je u Rijeci prepoznao pozitivnu energiju, svojevrsnu zadnju oazu koja želi brodogradilište, od lokalnih vlasti do građana, te naglasio snažnu prisutnost inženjerskih ureda i kooperantskih tvrtki koji rade za cijeli svijet, kao i zasluge fakulteta.

U 3. maju za nekoliko mjeseci planiraju porinuće polarnog kruzera za tvrtku Scenic, a osim toga pripremaju nekoliko projekata plutajućih gatova i malih jahti, dok su za predstojeće natječaje u tijeku ozbiljne pripreme, rekao je Vuletić.

Na stručnom skupu predstavile su se i druge brodograđevne i projektantske tvrtke s Kvarnera, poput Brodogradilišta Viktor Lenac, Rheinmetall Naval Systemsa, AITAC-a, Navis Consulta i drugih.