BIVŠA atletičarka, bacačica kladiva i dvostruka hrvatska olimpijka Ivana Brkljačić, uoči izbora za predsjednika Hrvatskog olimpijskog odbora (HOO) objavila je analizu u kojoj tvrdi da najveći problemi hrvatskog sporta nisu nedostatak novca, već način raspodjele sredstava i veličina administrativnog aparata HOO-a.

Hrvatska olimpijka: Ovo su najveće zablude o HOO-u i hrvatskom sportu

Istaknula je kako se u javnosti godinama ponavlja teza da hrvatski sport ostvaruje vrhunske rezultate unatoč skromnim financijskim mogućnostima, no smatra da službeni podaci pokazuju drukčiju sliku.

"Proračuni HOO-a nikada nisu bili veći, što znači da problem nije u nedostatku novca, nego u načinu na koji se njime upravlja", napisala je Brkljačić.

Pozivajući se na podatke Međunarodnog olimpijskog odbora (MOO), nacionalnih olimpijskih odbora te javno dostupne financijske dokumente, Brkljačić je iznijela pet tvrdnji za koje smatra da pobijaju uvriježene "mitove" o hrvatskom sportu.

Navodi kako HOO zapošljava oko 83 osobe, što je, prema njezinim riječima, više nego olimpijski odbori pojedinih europskih sportskih velesila. Kao primjere navela je Mađarsku s 37 zaposlenih, Sloveniju s 35, Švedsku s 55 i Nizozemsku sa 75 zaposlenika u svojim nacionalnim olimpijskim odborima.

"HOO ima previše zaposlenih"

Tvrdi i da Hrvatska nije među najmanjim državama koje osvajaju olimpijske medalje, ističući kako Slovenija, San Marino i Island imaju bolji omjer osvojenih medalja u odnosu na broj stanovnika.

Brkljačić također navodi da HOO u 2026. godini raspolaže rekordnim proračunom od 64 milijuna eura, što je, prema njezinim podacima, više od proračuna nacionalnih olimpijskih odbora Nizozemske, Švedske i Norveške.

Osim toga, smatra da je administrativni aparat HOO-a nerazmjerno velik u odnosu na veličinu hrvatskog sportskog sustava. Ističe da se HOO po broju zaposlenih približava organizacijama poput britanskog i talijanskog olimpijskog odbora, iako te zemlje imaju višestruko više stanovnika i znatno veći sportski sustav.

Govoreći o javnom financiranju sporta, Brkljačić navodi kako Hrvatska, prema podacima Eurostata, za sport i rekreaciju izdvaja 1,3 posto ukupnih državnih i lokalnih rashoda, odnosno oko 0,6 posto BDP-a, što je iznad prosjeka Europske unije. Smatra da problem nije razina ulaganja, nego raspodjela novca.

"Novci ne idu prema sportašima, već ostaju u administraciji"

"Naši sportaši jesu čudo, oni izvlače maksimum iz vlastitog talenta i odricanja. Sustav nije mali ni siromašan, nego je problem u tome što se novac i resursi nepotrebno zadržavaju u administraciji umjesto da u najvećoj mogućoj mjeri budu usmjereni sportašima, trenerima i sportskoj infrastrukturi", poručila je.

U završnom dijelu objave osvrnula se na predstojeće izbore za predsjednika HOO-a, istaknuvši da se vodi utrka između troje kandidata te im uputila pitanje hoće li nastaviti, kako navodi, održavati "mit o siromašnom i malom sustavu" ili će racionalizirati administraciju i veći dio sredstava usmjeriti prema sportašima, trenerima, djeci i sportskim objektima.

Brkljačić je napomenula da su podaci korišteni u analizi prikupljeni uz pomoć alata umjetne inteligencije te iz javnih financijskih planova i službenih baza Međunarodnog olimpijskog odbora za Olimpijske igre u Parizu 2024. i Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. Dodala je kako su moguća određena odstupanja u podacima, ali smatra da to ne mijenja ukupne odnose koje analiza prikazuje.