PREDSJEDNIK Vlade Andrej Plenković poslao je objedinjeni završni, deveti i deseti zahtjev za plaćanje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u iznosu od 2.7 milijardi eura, izvijestila je Vlada. U priopćenju je navedeno da je završetak svih mjera bio 31. kolovoza, a evaluacija Europske komisije i Gospodarskog i financijskog odbora EU-a te završna plaćanja za preostala 153 pokazatelja očekuju se do kraja 2026. godine.

"Mi smo kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti proveli 78 reformi, kroz 162 reformska pokazatelja realizirali 244 investicijska pokazatelja. Do sada smo ostvarili 100-postotnu uspješnost", rekao je Plenković na sjednici Vlade. Unatoč kratkim rokovima i složenosti projekata, istaknuto je u priopćenju, slanjem završnog zahtjeva za plaćanje zaokružuje se učinkovita provedba.

Hrvatska dosad povukla 7.3 milijarde eura

Vlada navodi da je Hrvatska od početka provedbe NPOO-a jedna od najuspješnijih država članica u provedbi i korištenju sredstava iz Mehanizma za oporavak i otpornost. To je glavni instrument paketa EU nove generacije, osmišljen za potporu gospodarstvima EU-a nakon krize uzrokovane koronavirusom.

Po omjeru raspoloživih sredstava i godišnjeg BDP-a od 13 posto, Hrvatska se, navodi Vlada, pozicionirala pri samom vrhu Europske unije, odmah iza Grčke, kojoj je udio u BDP-u bio 16 posto. "Mislimo da smo zaista učinili maksimum u proteklih pet godina u provedbi instrumenta EU Iduće generacije, time osigurali značajna sredstva za brojne sektore ulaganja uključujući i obnovu od potresa", istaknuo je Plenković.

Dodao je da nakon slanja zahtjeva slijedi završna evaluacija Europske komisije te Gospodarskog i financijskog odbora, dok bi završna plaćanja trebala biti realizirana krajem ove godine. Vlada je navela da je Hrvatska do sada povukla 7.3 milijarde eura i na temelju potvrde Europske komisije zabilježila stopostotnu uspješnost u provedbi reformi i investicija obuhvaćenih dosadašnjim zahtjevima.

Od zdravstva i obrazovanja do energetike

U priopćenju je objašnjeno da NPOO obuhvaća reforme i ulaganja u različitim dijelovima društva i države, od javne uprave, pravosuđa, zdravstva, tržišta rada, socijalne zaštite i obrazovanja, preko energetike, prometa i digitalizacije, do energetske obnove i jačanja konkurentnosti gospodarstva.

Vlada zaključuje da je sve to pridonijelo i napretku kreditnog rejtinga Hrvatske, koju su vodeće svjetske rejting agencije svrstale u kategoriju s investicijskim rejtingom A.