U HRVATSKOJ liječništvo više definitivno nije "muški posao", što potvrđuje podatak da je lani u Hrvatskom liječničkom zboru bilo registrirano 10.080 članova, od čega 54 posto liječnica, otkriva stručni osvrt objavljen u "Liječničkom vjesniku".

Autorska grupa (dr. Eugenija Žuškin, dr. Jadranka Mustajbegović, dr. Martina Piasek, akademik Marko Šarić, dr. Gustav Piasek i prof. Tanja Sušec) u tekstu "Žene i medicinsko umijeće - povijesni ogled", uz povijesni prikaz uloge žena u medicinskoj struci i znanosti, ukazala je na zastupljenost žena u hrvatskom zdravstvu danas, otklanjajući ustaljene predrasude o muškoj prevlasti u liječništvu.

Po podacima koje su prikupljeni za razdoblje od 1874. do 1974. godine, udio liječnica u ukupnom liječničkom korpusu iznosio je 34 posto. No, u nekoliko posljednjih godina, od ukupno 8.200 liječnika i liječnica registriranih pri Hrvatskom liječničkom zboru, čak njih 61 posto bile su žene.

Usporedbe radi, prva liječnica iz Hrvatske Milica Šviglin Čavov, koja je promovirana 1893. godine, radila je izvan domovine. U Hrvatskoj je rad liječnicama dopušten 1903. godine da bi 1906. Karola Maier Milobar postala prva liječnica s praksom u domovini. Najzad, prva doktorica medicine koja je promovirana na Medicinskom fakultetu u Zagrebu bila je Kornelija Sertić 1917. godine.

Koliko su se prilike otad promijenile govori podatak da su, primjerice, u knjizi "Vodeći hrvatski liječnici", koju je prije dvije godine tiskao Hrvatski liječnički zbor, od navedenih 7.400 liječnika i liječnica njih 51 posto žene. Najzad, i u Hrvatskoj akademiji medicinskih znanosti postotak žena je dostigao 24 posto i u stalnom je porastu.

Foto: Arhiva