VOTEWATCH Europe je organizacija koja detaljno prati rad Europskog parlamenta i aktivnosti europarlamentaraca te je pred nadolazeće europske izbore objavila listu 100 najutjecajnijih zastupnika u Europskom parlamentu, kao i izvještaj o radu ove institucije.

Znakovito je da među 100 najutjecajnijih - od sveukupno 751 - europarlamentaraca nema nikoga iz Hrvatske, ali i da su zastupnici iz nekih manjih članica Europske unije itekako uspjeli ostvariti značajan utjecaj. Iz VoteWatcha ističu da procjena utjecaja nema veze s time koji su zastupnici “dobri” ili “loši”, jer je to stvar perspektive na koju utječu nečiji politički stavovi, nego da se njihova analiza odnosi na “nivou moći koju pojedini eurozastupnici imaju kako bi mogli ostvariti svoje ciljeve”.

Također, utjecaj eurozastupnika se odražava i u njihovim šansama za reizbor - oko 60 posto eurozastupnika koji su među 100 najutjecajnijih će se po procjeni VoteWatcha vratiti u Europski parlament nakon izbora, dok  se samo oko 40 posto od sveukupnog broja eurozastupnika može nadati još jednom mandatu.

Na popisu utjecajnih ima ljudi iz malih i siromašnijih zemalja, samo ne iz Hrvatske

Da dolazak iz siromašnije ili male članice Europske unije u Europski parlament nije automatski i prepreka izgradnji velikog utjecaja pokazuje niz primjera, pa je tako na četvrtom mjestu liste 100 najutjecajnijih eurozastupnika Rumunjka Adina-Ioana Valean koja pripada frakciji Europske pučke stranke, dok je na 16. mjestu liberalna zastupnice iz Bugarske Iskra Mihaylova. Na prvom mjestu je predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani, a drugi je Manfred Weber, šef frakcije EPP-a i glavni kandidat Europske pučke stranke na europskim izborima, dok je treći socijaldemokrat Roberto Gualtieri iz Italije.

Među 100 najutjecajnijih eurozastupnika se nalaze i političari iz malih članica poput Malte i Slovenije, ali ne i Hrvatske.

Veliki utjecaj delegacija iz Belgije, Češke i Finske

Kada se pak pogleda koliki utjecaj imaju nacionalne delegacije u Europskom parlamentu, prema analizi VoteWatcha se pokazuje da i tu nije prepreka ako zastupnici dolaze iz manje članice EU-a. Primjerice, zastupnici iz Belgije, Češke i Finske sveukupno imaju više utjecaja u EP-u u odnosu na veličinu i moć njihovih zemalja u Europskoj uniji. 

Hrvatski eurozastupnici se nalaze u skupini onih koji imaju manje utjecaja u Europskom parlamentu u odnosu na prosjek. Tu su još zastupnici iz Velike Britanije koji su izgubili utjecaj zbog Brexita, te oni iz Grčke, Estonije i Latvije. Time se Hrvatska i po kriteriju utjecaja eurozastupnika još jednom svrstala na začelje Europske unije. O tome da je važno imati dobro eurozastupničku ekipu svjedoče primjeri Rumunjske i Bugarske, čiji su zastupnici u prosjeku utjecajniji od onih iz Španjolske i Francuske, koje su nedvojbeno moćnije članice Europske unije.

Najutjecajnija hrvatska eurozastupnica je Dubravka Šuica

Inače, najutjecajnija eurozastupnica iz Hrvatske je HDZ-ovka Dubravka Šuica, ali ona i dalje nije među 100 najutjecajnijih eurozastupnika.

S obzirom na to da su eurozastupnici iz Hrvatske imali pet godina da se pozicioniraju u Bruxellesu odnosno Strasbourgu, gdje su dva sjedišta Europskog parlamenta te da za svoj posao primaju mjesečno izdašnu bruto plaću od 8,2 tisuća eura, tj. oko 4,5 tisuća eura neto (uz razne dodatke), očekivalo se da će se barem jedan hrvatski eurozastupnik ili eurozastupnica uspjeti plasirati među 100 najutjecajnijih.

To se ipak nije dogodilo, što dovodi u pitanje i sposobnosti hrvatskih eurozastupnika i stranačke kriterije po kojima su uopće došli na liste i u priliku da ih se izabere u Europski parlament.