Hrvatski poslovnjaci u recesiji štede na nakitu, satovima i večerama
Tekst: Z.J.
Foto: worldofstock
RECESIJA je utjecala na svaki segment društva, pa su se u ovome periodu i naši poslovljaci morali nečega odreći. U istraživanju časopisa Poslovni savjetnik i konzultantske tvrtke Proago, na temu Čega se hrvatski poslovnjaci odriču u recesiji? je sudjelovalo 368 ispitanika.
Ipak, s obzirom na recesiju i njezinu dugotrajnost, zanimljivo je da priličan broj ispitanika izjavljuje da recesija nije nikako ili je vrlo malo utjecala na njihov život. Prema komentaru dr.sc. Majde Rijavec, moguće je da se radi o ljudima koji se bave takvim poslom da ih ekonomski problemi i nisu jače pogodili, ali kod nekih se radi i o određenom životnom stavu. Naime, bez obzira na to što imaju problema oni misle da ti problemi u njihovom životu nisu bitni.
Najmanje se štedi na obući, odjeći i kozmetici
Od onih koji izjavljuju da je kriza utjecala na njih većina navodi značajno smanjenje izdatka za različite stvari kao što su izlasci na večere ili kulturna događanja, a dio njih općenito smanjuje sve troškove zbog straha od toga što nosi budućnost. Prema rodovima, muškarci se u najvećoj mjeri odriču nakita i satova (71 posto) i večera (57 posto), a slijede gadgeti, putovanja i automobili. Žene se, vrlo slično muškarcima, najviše odriču večera (63 posto), nakita i satova (63 posto) i putovanja. Na dnu ljestvice i u muškarac i žena su odjeća, obuća i kozmetika koje se svi najteže odriču.
Neke kriza još uopće nije pogodila, ali i oni paze na kućni budžet iz straha što nosi budućnost (Za sada me kriza nije pogodila u značajnijoj mjeri. Više preventive radi - manje izlazim i više pazim na sto trošim novce.).
Poslovnjaci sve manje u restoranima, sve više na obiteljskim druženjima
Krizu najbolje podnose oni koji su u periodu recesije promijenili vrijednosti te se odrekli materijalnih stvari i potražili zadovoljstvo u nečemu jeftinijem. To su, prema ispitivanjima, učinili i naši poslovnjaci. Tako mnogi navode da kriza nije utjecala na njihov društveni život – umjesto u restoranima, s prijateljima se druže kod kuće ili na nekim manje skupim mjestima (Potaknula je kreativnost u iznalaženju novih načina dobre zabave drugačije od nametnutih stereotipa jer visoka cijena nije uvijek jamstvo dobrog provoda; Promijenila se lokacija, ali ne i količina druženja. Više je druženja uz kavu i čaj, kućni domjenci, manje restorana). No, dio njih ipak navodi da su se druženja značajno smanjila. To su očito oni koji druženja koja zahtijevaju više novca nisu uspjeli zamijeniti s onima koja manje koštaju ili ne koštaju ništa. Neki su se gotovo potpuno povukli u sebe (Kriza je potpuno promijenila moj društveni život. Svi su se nekako otuđili i povukli u svoja četiri zida... Ni sama nisam drugačija).
Kriza se odrazila i na psihičko raspoloženje naših poslovnjaka. Iz odgovora je očito da jedan broj ispitanika (iako ne veliki) osjeća tipične negativne psihološke posljedice krize – loše raspoloženje, depresivnost te strah i nesigurnost za budućnost. Tipične izjave takvih ljudi odnose se na to da se način druženja promijenio i da su teme razgovora postale tmurne i depresivne (Dio prijatelja je ostao bez posla, svi s kojima razgovarate na neki način su deprimirani; Manje je poziva na druženje, manje organiziranih odlazaka na izlete, vikende, svi su depresivniji, zabrinuti za dane i mjesece koji slijede, neki od prijatelja su ostali bez posla.).
No neki su čak u ekonomskoj krizi pronašli i nešto pozitivno (Kriza je na mene utjecala pozitivno. Počeo sam više kontaktirati s prijateljima; Kuhamo sami i družimo se oko našeg stola.).