PREDSTAVNICI oporbenih klubova u Hrvatskom saboru u nastavku zasjedanja Hrvatskog sabora rekli su da je novi standby aranžman s MMF-om Vlada sklopila unatoč saborskoj zabrani, te ocijenili da će taj aranžman dovesti do usporavanja gospodarskog rasta i kapitalnih investicija, te otežati otvaranje novih radnih mjesta.

"Ovaj aranžman je sklopljen unatoč zabrani Sabora i Vlada je učinila nešto što nije smjela", rekao je Zlatko Tomčić (HSS), tvrdeći kako je time dio ovlasti Sabora prenesen na MMF.

Tomčić smatra da novi stand-by aranžman neće pridonijeti rješavanju gorućih pitanja, poput strukturnog raskoraka u gospodarstvu i njegove slabe konkurentnosti, nezaposlenosti i povećane nelikvidnosti države.

"Ovakvim monetarističkim, a ne razvojnim pristupom, s razvojnim stopama skromne razine i fiksnim tečajem kune, Hrvatska nema šanse riješiti ta pitanja", kazao je Tomčić. Založio se za saborsku raspravu o fiksnom tečaju kune.

Zastupnik HSP-a Tonči Tadić smatra pak da bi Vlada s MMF-om mogla sklopiti znatno bolji ugovor da ima jasnu strategiju oporavka gospodarstva. Založio se za ograničavanje privatizacije na području telekomunikacija, energetike i prometa.

Slavko Linić (SDP) najvećim problemom smatra nisku projekciju rasta od 3,5 do 3,75 posto bruto domaćeg proizvoda, s kojom je, drži, nemoguće ostvariti utjecaj Vlade na razvojne projekte i angažirati javni sektor u gospodarstvu.

"S planiranom stopom rasta od 3,5 posto, Hrvatska će tek za 21 godinu doseći europski prosjek od 15.000 eura bruto domaćeg proizvoda po glavi stanovnika", zaključio je Linić.

Radimir Čačić (HNS) rekao je da je Vlada kao svoj cilj iznijela nizak fiskalni deficit, vezano sa smanjenjem gospodarskog razvoja, što, po njegovu mišljenju, znači zaustavljanje gospodarskog razvoja. Upozorio je da deficit i dalje raste.

Damir Kajin (IDS) smatra, pak, da nijedna odgovorna Vlada ne smije odbiti suradnju s MMF-om, kao ni s Haagom.

Ministar financija Ivan Šuker oporbi je odgovorio da je aranžman koji je s MMF-om sklopila bivša Vlada, predviđao bržu privatizaciju od one što ju predviđa novi sporazum.

Upozorio je i da velik udio u povećanju inozemnog duga ove godine ima 21 milijarda kuna dospjelih potraživanja.

Ministar Šuker odbacio je i navode da novi aranžman onemogućuje daljnje ulaganje u infrastrukturne projekte, posebno cestogradnju, ističući da je lani za tu namjenu planirano 12, a ove godine 12,5 milijardi proračunskih kuna.

Hrvatski sabor nastavlja zasjedanje pojedinačnom raspravom o novom stand-by aranžmanu s MMF-om.