HRVATSKA je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila tek 0,5 posto više turističkih noćenja nego u istom razdoblju prošle godine, pokazuju najnoviji usporedivi podaci Eurostata.

To je jedan od najslabijih rezultata među turističkim zemljama Mediterana i najniži rast među onima koje su prvo polugodište završile u plusu.

U turističkom smještaju u Hrvatskoj od siječnja do kraja lipnja ostvareno je nešto manje od 26 milijuna noćenja, oko 120 tisuća više nego godinu ranije. Za usporedbu, na razini cijele Europske unije broj noćenja porastao je 1,7 posto.

Slovenija, Malta i Albanija rasle višestruko brže

Među mediteranskim konkurentima Portugal je imao rast od 0,9 posto, Grčka 1,4 posto, Španjolska 1,5 posto, Crna Gora također 1,5 posto, a Italija 3,1 posto.

Znatno snažnije rezultate ostvarile su Slovenija, s rastom od 5,7 posto, Albanija s 9,1 posto te Malta s 9,9 posto. Dvije zemlje iz te skupine bile su u minusu: Bugarska s padom od 1,7 posto i Cipar s padom od 7,7 posto.

Dakle, Hrvatska je među mediteranskim zemljama koje su ostvarile rast bila na začelju. 

Strani turisti u Hrvatskoj ostvarili manje noćenja nego lani

Još je zanimljivija struktura hrvatskog rezultata. Broj noćenja domaćih gostiju u prvih šest mjeseci porastao je čak 7,7 posto, dok su strani turisti ostvarili 0,6 posto manje noćenja nego lani.

U Italiji su noćenja stranih turista istodobno porasla 4,4 posto, u Sloveniji 6,9 posto, na Malti 11,7 posto, u Albaniji 8,7 posto, a u Grčkoj i Španjolskoj 1,7 odnosno 1,4 posto.

Domaći gosti tako su praktički izvukli hrvatski rezultat prvog polugodišta iz minusa.

Podaci DZS-a pokazuju i koliko se situacija brzo promijenila tijekom predsezone. Nakon prvih pet mjeseci Hrvatska je imala čak 8,6 posto više komercijalnih noćenja nego lani. No u lipnju je broj noćenja pao 6,1 posto, a noćenja stranih turista čak 7,5 posto. Time je kumulativni rast do kraja lipnja spušten na samo 0,5 posto. 

Srpanj i kolovoz popravili rezultat, ali rast je i dalje vrlo malen

Srpanj je donio oporavak. DZS je zabilježio 25,3 milijuna komercijalnih noćenja, 1,2 posto više nego u srpnju prošle godine. U prvih sedam mjeseci rast je time podignut na 0,8 posto, dok su noćenja stranih gostiju bila samo 0,2 posto iznad prošlogodišnjih. 

Ni podaci za kolovoz ne pokazuju veliko ubrzanje. Prema sustavu eVisitor, koji ima širi obuhvat od Eurostatove statistike komercijalnog smještaja, Hrvatska je u prvih osam mjeseci imala 17,5 milijuna dolazaka i 90,5 milijuna noćenja. I dolasci i noćenja porasli su oko jedan posto. Samo na Jadranu rast noćenja iznosio je 0,5 posto. 

U samom kolovozu ostvareno je 31,4 milijuna noćenja, tek 0,5 posto više nego lani. 

Podaci HTZ-a pokazuju i razlike među vrstama smještaja. U komercijalnom smještaju do kraja kolovoza ostvareno je 78,6 milijuna noćenja, oko 0,5 posto više nego lani. Hoteli su imali oko 20 milijuna noćenja i rast od 2,7 posto, dok je gotovo 34 milijuna noćenja u objektima u domaćinstvu bilo približno na prošlogodišnjoj razini. 

Hrvatska i dalje daleko najovisnija o srpnju i kolovozu

Brojke su posebno zanimljive u kontekstu višegodišnjeg cilja da se hrvatska turistička sezona proširi izvan srpnja i kolovoza.

Eurostat je ovog ljeta objavio da je Hrvatska najsezonalnija turistička zemlja u cijeloj EU. Čak 54,5 posto svih hrvatskih turističkih noćenja u 2025. ostvareno je samo tijekom srpnja i kolovoza. Prosjek EU bio je 31,1 posto, u Grčkoj 41,6 posto, a u Bugarskoj 43,4 posto. 

Razlika između glavne sezone i ostatka godine u Hrvatskoj također je najveća: u kolovozu je lani ostvareno čak 41 put više noćenja nego u siječnju. 

To znači da Hrvatska, unatoč godinama najava o jačanju predsezone i posezone, i dalje znatno više od konkurenata ovisi o dva ljetna mjeseca.

Europa raste brže, a gosti sve više gledaju cijenu

Širi europski trend također pokazuje da se slabiji hrvatski rast ne može objasniti samo općim zastojem turističke potražnje.

European Travel Commission u srpanjskom izvješću navodi da su međunarodni turistički dolasci u Europi ove godine rasli oko pet posto, a broj noćenja 4,8 posto. Istodobno upozorava da putnici zbog slabijeg povjerenja potrošača sve više biraju destinacije prema odnosu cijene i kvalitete te pokazuju veći interes za putovanja izvan glavne sezone. 

Upravo je cjenovna konkurentnost bila jedna od glavnih tema hrvatskog turizma uoči i tijekom ove sezone. Ministar turizma Tonči Glavina još je početkom godine upozoravao da su gosti na ključnom njemačkom tržištu izrazito osjetljivi na odnos cijene i kvalitete.

Sama statistika noćenja, međutim, ne pokazuje zašto Hrvatska raste sporije od konkurenata pa se iz tih brojki ne može zaključiti da su cijene jedini ili glavni uzrok.

Manji rast noćenja, ali veća vrijednost računa

S druge strane, fizički promet nije jedino mjerilo turističke sezone. Ministarstvo turizma navodi da je u prvih osam mjeseci fiskalizirano 7,41 milijardu eura, 17,6 posto više nego u istom razdoblju lani, dok je broj računa porastao 5,7 posto. 

Prema posljednjim objavljenim podacima HNB-a za prvo tromjesečje, prihodi od stranih turista iznosili su 945,2 milijuna eura, 9,2 posto više nego godinu ranije.