ZNANSTVENICI Instituta Ruđer Bošković razvili su novi računalni model koji po prvi put rekonstruira cijeli životni ciklus najveće morske kornjače na svijetu i otkriva koliko je osjetljiva na promjene u oceanu.

Riječ je o sedmopruzi usminjači, vrsti koja veći dio života provodi daleko od obale i izvan dosega znanstvenika. Novo istraživanje, objavljeno u časopisu Marine Environmental Research, pokušava popuniti tu prazninu i objasniti što se događa tijekom 15 do 20 godina koje kornjače provode u otvorenom oceanu.

Znanstvenica IRB-a Nina Marn s međunarodnim timom razvila je model koji simulira rast, sazrijevanje i razmnožavanje kornjača, uzimajući u obzir temperaturu mora i dostupnost hrane.

Male promjene, velike posljedice

Rezultati pokazuju da i relativno male promjene u okolišu mogu imati velik utjecaj.

Kornjače trebaju najmanje oko 85 posto uobičajene dostupnosti hrane kako bi uopće dosegle spolnu zrelost. Ako hrane ima manje, ne uspijevaju prikupiti dovoljno energije za razmnožavanje.

Istodobno, toplije more može ubrzati njihov metabolizam, ali bez dovoljno hrane to ne znači i bolji rast ili veću reproduktivnost.

Zabrinjavajuće razlike među populacijama

Model pokazuje i razlike između populacija u različitim oceanima. Već oko pet posto manja dostupnost hrane i tek jedan stupanj viša temperatura mogu dovesti do toga da kornjače tijekom života proizvedu gotovo petinu manje potomaka.

Takve razlike teško je uočiti kratkoročno, ali dugoročno mogu ozbiljno ugroziti opstanak vrste.

Vrsta pod pritiskom

Sedmopruga usminjača već je suočena s brojnim prijetnjama - od ribarskih mreža i gubitka gnjezdilišta do klimatskih promjena i plastike koju često zamjenjuje za hranu.

Znanstvenici upozoravaju da bi daljnje zagrijavanje oceana i smanjenje dostupnosti hrane mogli dodatno smanjiti broj jedinki i njihovu sposobnost razmnožavanja.

Alat za predviđanje budućnosti

Vrijednost modela nije samo u objašnjenju postojećih trendova, nego i u mogućnosti predviđanja budućih scenarija.

Podaci i model javno su dostupni, što omogućuje drugim istraživačima da ih koriste i nadograđuju, a u budućnosti bi se mogli povezati i s podacima o stvarnim migracijama kornjača.

Znanstvenici ističu da bi ovakvi modeli mogli biti ključni za bolje razumijevanje i zaštitu ove ugrožene vrste u sve nestabilnijim morskim ekosustavima.