HRVATSKOJ prema projekcijama Eurostata i UN-a prijeti gubitak od oko 600 tisuća stanovnika do 2050. godine.

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno raspravljalo se o tome može li novi Zakon o demografskoj obnovi preokrenuti negativne trendove, osobito s obzirom na nedavni porast broja rođenih i povratak 15 tisuća Hrvata u zemlju.

Stručnjakinja: Ključan je porast kvalitete života

Sanja Klempić Bogadi, voditeljica Odjela za migracije i demografska istraživanja, objasnila je da se demografske projekcije temelje na kretanju fertiliteta, mortaliteta i migracija te već godinama pokazuju da će Hrvatska biti među zemljama s najvećim padom broja stanovnika.

"Ono što je definitivno veliki izazov za Hrvatsku jest to što mi imamo lošu kombinaciju. Kombinaciju niskih stopa fertiliteta, migracija i dugotrajnog iseljavanja i negativan demografski momentum", kazala je.

Prema njezinim riječima, za postizanje rezultata u relativno kratkom roku najučinkovitije bi bilo usmjeriti se na povećanje kvalitete života. "Zadržati postojeće stanovništvo i afirmirati povratne migracije koje bi bila jako bitne u ovom trenutku i svakako napraviti jedno atraktivno okruženje da bi doseljenici ostali i da bi došlo do spajanja obitelji", navela je Klempić Bogadi.

Državni tajnik: Rastu rodiljne naknade i broj povratnika

Mladen Barać, državni tajnik u Ministarstvu demografije i useljeništva, istaknuo je pozitivne pokazatelje.

"U prošloj godini, konkretna preliminarna brojka je 316 više rođene djece. Smatramo kada se svi podaci usklade da će ta brojka vjerojatno biti oko 500. S optimizmom gledamo da će ta brojka zapravo u budućnosti značiti 15 razreda školske djece više ili jednu školu više", ustvrdio je.

Govoreći o mjerama, Barać je naglasio značajno povećanje naknada.

"Povećali smo za 100 posto iznos rodiljne naknade, dok su roditeljske obuhvaćene, maksimalnim cenzusom, za skoro 700 posto", rekao je.

Dodao je kako se putem javnih poziva pomaže lokalnim samoupravama u širenju mreže vrtića i gradnji igrališta kako bi se roditeljima omogućila bolja ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života.

"Podaci koji se odnose na useljenike korespondiraju s time da imamo povećanje broja povratnika i useljenika, što je bitan drugi stup ako hoćemo postići stabilizaciju", zaključio je.

Oporba: Novac i infrastruktura nisu dovoljni

Saborska zastupnica SDP-a Anita Curiš Krok rekla je da njezina stranka pozdravlja svako poboljšanje prava građana, ali i upozorila da demografska politika nije samo pitanje novca.

"Obiteljska politika se ne temelji samo na novčanim transferima i na gradnji infrastrukture, nego su upravo bitne i usluge", izjavila je.

Kao ključne mjere istaknula je usklađivanje privatnog i poslovnog života, fleksibilno radno vrijeme za majke, veću dostupnost javnih vrtića i priuštivo stanovanje. "Ako nemate dom, kako ćete osnivati obitelj?", upitala je.

Curiš Krok smatra da demografska politika mora biti sustavna jer kratkoročna rješenja nisu dovoljna.

"Mi smo razočarani brojem ljudi koji se vraćaju, ali ljudi jednostavno ne vide perspektivu i ne vide pravednost. Ne vide sigurnost i kad otiđu živjeti u neku uređenu zemlju, vrlo teško da će se vratiti", poručila je.