DVA DANA prije nego što je Iran greškom oborio vlastiti putnički avion i ubio 176 ljudi, iranski predsjednik Hasan Ruhani objavio je na Twitteru kriptičnu poruku. Iako ga nije tagirao ni oslovio imenom, Rouhanijeva poruka bila je odgovor američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

>> Iranci priznali: Mi smo srušili ukrajinski avion u kojem je poginulo 176 ljudi

Trump je, također na Twitteru, objavio da je SAD izabrao 52 mete koje će napasti ako Iran izvrši napad iz odmazde za likvidaciju njihova generala i zapovjednika Postrojbe Kuds Iranske revolucionarne garde, Kasima Sulejmanija. 52 mete su odabrane, objasnio je Trump, da "predstavljaju 52 američka taoca koja je Iran oteo prije mnogo godina". Ruhani mu je na to odgovorio: "Oni koji se referiraju na broj 52 trebali bi se isto tako sjećati broja 290. #IR655 Nikad nemojte prijetiti iranskoj naciji."

290 - broj putnika na avionu koji su Amerikanci greškom oborili

Naime, 290 je broj putnika koji su stradali u rušenju jednog drugog putničkog aviona prije gotovo 32 godine. Taj avion su srušile američke snage. A da ne bude nikakve zabune da se radi upravo o tome, broj leta tog aviona bio je IR655, isti onaj koji je Ruhani dodao kao hešteg u svom tvitu.

Paralele između ta dva tragična slučaja brojne su i pomalo jezive: i iranski putnički avion srušen je tog 3. srpnja 1988. pogreškom, dok je letio preko Perzijskog zaljeva iz Irana za Dubai.

Zapovjednik američkog ratnog broda USS Vincennes zamijenio je ovaj Airbus A300 za vojni avion koji leti prema njemu. 

>> Zašto se SAD i Iran toliko mrze?

"Tankerski rat" u Perzijskom zaljevu

Isto tako, i tada su Iran i Amerika bili na rubu rata. Iransko-irački rat još uvijek je trajao, a jedna njegova fronta bila je i tzv. "tankerski rat". Iran je blokirao irački pomorski promet kroz Hormuški tjesnac i Perzijski zaljev, raketirajući iračke tankere i teretne brodove kako bi zaustavio opskrbu iračkih snaga i tako nadjačao neprijatelja. Iračke snage počele su zauzvrat napadati iranske tankere.

Kako piše CNN, američka mornarica se uključila kako bi zaštitila pomorski promet kroz strateški Hormuški tjesnac.

Irački avion F-1 Mirage je 17. svibnja 1987. zamijenio američku fregatu USS Stark za iranski tanker i pogodio ga s dva protubrodska projektila, unatoč radijskim upozorenjima Amerikanaca. Brod nije potopljen, ali jedan projektil je pogodio prostorije za posadu i ubio 37 američkih mornara. 

Zatim je 14. travnja 1988. iranska protubrodska mina pogodila fregatu USS Samuel B. Roberts i gotovo je prepolovila. Četiri dana kasnije, američki ratni brodovi zauzvrat su uništili iransku naftnu platformu, pri čemu su potopili iranski raketni čamac koji je na njih ispalio ubojitu protubrodsku raketu Harpoon, koja je mogla potopiti američki brod da ga je pogodila.

Avion poletio s aerodroma na kojem su bili smješteni i vojni avioni

Dana 3. srpnja 1988. iranski putnički avion poletio je sa zajedničkog vojno-civilnog aerodroma u gradu Bandar Abasu. Iranske zračne snage su na taj aerodrom prebacile neke od svojih borbenih lovaca američke proizvodnje F-14, iz vremena kad su iranski šah Muhamed Reza Pahlavi i SAD bili saveznici, prije nego što je on srušen u Islamskoj revoluciji 1979. 

Prema saznanjima Amerikanaca, ti avioni bili su opremljeni raketama Maverick s dometom od 16 kilometara. Jedan od tih iranskih lovaca F-14 upozoren je dan ranije jer se previše približio američkom brodu.

Ujutro, 3. srpnja, američka krstarica s navođenim projektilima USS Vincennes i fregata USS Montgomery ušli su u oružani okršaj s iranskim raketnim čamcima koji su ugrožavali pakistanski tanker u Perzijskom zaljevu. 

Iranski avion nije odgovarao na upozorenje američkog broda jer ga nije ni čuo

Incident je i dalje trajao kad je avion Iran Aira poletio na letu 655, s pola sata zakašnjenja, iz Bandar Abasa. IR 655 se zračnoj kontroli predstavio kao civilni let, ali iranski pilot nije bio upozoren na sukob na području iznad kojeg je letio. Također, transponderom je slao IFF signale specifične za civilne, a ne za vojne avione. Američki ratni brodovi poslali su upozorenje iranskom avionu, ali njegova posada nije pratila kanal na kojem je to upozorenje poslano jer nije očekivala opasnost.

Kapetan USS Vincennesa, William Rogers III, dobio je od podređenih pogrešnu informaciju da bi nepoznati avion koji ne odgovara na pozive mogao biti iranski F-14. Imao je manje od pet minuta da odluči što će napraviti jer bi avion, u slučaju da se zaista radi o F-14 naoružanom projektilima Maverick, došao dovoljno blizu da napadne.

U rušenju poginulo i 6 Jugoslavena

Naredbe su, nakon napada na USS Stark, bile postrožene tako da zaštite Amerikance. Kapetan Rogers je odlučio da ne može riskirati i izdao je zapovijed za paljbu.

Avion Iran Aira pogođen je protuzračnim projektilima sedam minuta nakon što je poletio. Srušio se u more. Svih 290 putnika i članova posade je poginulo, od čega su 238 bili Iranci, 13 državljani Emirata, 10 Indijaca, 6 Pakistanaca, 1 Talijan i 6 - Jugoslavena.

Američka vojska priznala je odgovornost i nazvala ovo "tragičnom i žaljenja vrijednom nesrećom". Iran je tužio američku vladu pred Međunarodnim sudom pravde 1989. Godine 1996. su se nagodili: SAD, iako nije prihvatio pravnu odgovornost i nije se službeno ispričao Iranu, "prepoznao je zračni incident 3. srpnja 1988. kao groznu ljudsku tragediju i izrazio duboko žaljenje zbog gubitka života" te pristao isplatiti 61,8 milijuna dolara obiteljima žrtava.

Rusi također 2014. oborili avion iz Nizozemske, ali i dalje sve negiraju

Iranski režim je danas, gotovo 32 godine kasnije, priznao da je njegova vojska greškom oborila avion Ukraine International Airlinesa na letu 752.

Dubioze i alternativne teorije oko ove nesreće koje su se rojile posljednjih dana sad su prekinute priznanjem Irana. Za razliku, od primjerice, Rusije koja i dalje bezočno negira odgovornost za rušenje aviona Malaysia Airlines (MH17) 2014., iako je ona utvrđena još 2016. međunarodnom istragom koju je predvodila Nizozemska, zemlja iz koje je avion poletio i odakle potječe najveći broj žrtava, čak 193 od njih 298.

>> Optuženi Rusi i Ukrajinac za rušenje putničkog aviona Malaysia Airlinesa

Nizozemska je podignula i optužnice protiv vođe ruskih separatista s istoka Ukrajine Igora Girkina, poznatog kao Igor Strelkov i još troje osoba. I u tom slučaju je putnički avion srušen greškom jer su ga ruski separatisti koje je ruska vojska, aktivno uključena u rat u Ukrajini, opskrbila protuzračnim sustavom Buk, zamijenili za ukrajinski vojni avion.

Odgovornost Irana je u ovom slučaju neupitna, a dodatno je uvećana nevjerojatnom nesmotrenošću vlasti koje su dozvolile normalni civilni zračni promet jutro nakon što su, prvi put u povijesti izravno, sa svog teritorija, raketirale vojne baze najveće vojne sile na svijetu, iz odmazde za likvidaciju generala Kasima Sulejmanija. No nesreća iz 1988. podsjetnik je da se to događalo i drugim zemljama: Rusiji, ali i Americi.