"RUSKA obavještajna služba je posvuda. I njena propaganda je posvuda, ne samo u Estoniji nego u cijelom svijetu", rekao je estonski predsjednik Alar Karis za Kyiv Independent tijekom intervjua na marginama 20. godišnje konferencije Jaltske europske strategije (YES) u Kijevu.

Rusija se aktivno miješa u unutarnje poslove baltičkih država. Jednog estonskog profesora uhitila je Estonska služba za unutarnju sigurnost (ISS ili Kapo) u siječnju 2024. pod sumnjom da je ruski špijun i kasnije je osuđen na šest godina zatvora.

Moskva također pojačava napetosti u Baltičkom moru. Ometanje GPS-a, nestajanje plutača i krađa morskih resursa samo su neki od nedavnih događaja koji izazivaju zabrinutost o namjerama Kremlja. "Stvari u ovom trenutku ponovno izlaze na površinu na vrlo dramatičan način", kaže Elisabeth Braw, viša suradnica u Atlantic Councilu.

U nacrtu dekreta objavljenom na web stranici Kremlja 21. svibnja objavljeno je da će Rusija jednostrano prekrajati morsku granicu s Litvom i Finskom u Baltičkom moru. Zatim je nacrt dekreta dan kasnije nestao. Litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis opisao je to kao "očitu eskalaciju protiv NATO-a i EU".

Dan nakon nacrta dekreta nestale su i plutače na rijeci Narvi koje označavaju granicu između ruskog i estonskog teritorija. Dvije zemlje složile su se oko lokacije plutača 2022. godine, no Kremlj je potom osporio postavljanje više od polovice od 250 plutača, koje su ruski graničari jednostrano počeli uklanjati 23. svibnja.

"Pokušavamo uvjeriti naše ljude da više troše na obranu, više surađuju s Ukrajinom i da nauče sve što mogu jer smatramo da se Rusija neće zaustaviti ako Ukrajina padne. Tko zna što će se sljedeće dogoditi", rekao je litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis. Latvijski ministar obrane Andris Spruds dijeli sličnu zabrinutost: "Trenutno smo u hibridnom sukobu. Nažalost, imamo posla s takvim susjedom."

Sve više incidenata

Rusiju se više od desetljeća sumnjiči da namjerno ometa GPS sustave u komercijalnim zrakoplovima, a broj incidenata iznad Baltičkog mora posljednjih je mjeseci naglo porastao.

Prema izvješću The Suna iz travnja, oko 46.000 zrakoplova prijavilo je probleme iznad Baltičkog mora nakon kolovoza 2023. godine, a većina njih se dogodila u istočnoj Europi, blizu granica s Rusijom. Opisujući ovaj fenomen, Landsbergis je rekao da je postao preopasan da bi ga se ignoriralo. Iako je gotovo nemoguće dokazati tko je odgovoran za ometanje GPS-a, ometanje blokira signal 350 kilometara uokolo. Da bi se blokirao GPS signal iznad Baltičkog mora, ometanje bi moralo dolaziti iz jedne od zemalja koje ga okružuju. Ako zemlje NATO-a ne sabotiraju same sebe, ostaje jedan očiti počinitelj - Rusija.

Što se tiče vojnih prijetnji, još u svibnju je najnovija članica NATO-a Švedska izdala zlokobno upozorenje. Micael Byden, tadašnji vrhovni zapovjednik švedskih oružanih snaga, rekao je da Putin možda teži dominaciji nad Baltičkim morem i da ga zanima švedski otok Gotland.

Smješten oko 330 kilometara sjeverno od ruske eksklave Kalinjingrada, Gotland je najveći švedski otok, a njegov položaj znači da je od vitalne strateške važnosti u Baltičkom moru. "Tko kontrolira Gotland, kontrolira Baltičko more", rekao je Byden.

Arsenal u Kalinjingradu

Vojne vježbe NATO-a u Crnom moru u lipnju bile su još jedan podsjetnik koliko su se stvari promijenile u kratkom vremenu. Dvadeset članica NATO-a, uključujući prinove Švedsku i Finsku, angažiralo je 9000 vojnika, 50 brodova i 45 zrakoplova u vježbama.

Ruska Baltička flota ima sjedište i glavnu bazu u Kalinjingradu, a druga baza nalazi se u Baltijsku. Zapadni analitičari opisali su veličinu i snagu ove flote kao donekle ograničenu, a kada je Rusija izvodila vojne vježbe u Baltičkom moru u kolovozu 2023. godine, sudjelovalo je 30 ratnih brodova i čamaca. Ali to nije sve čime Rusija raspolaže u Kalinjingradu.

Prema članku Zaklade Carnegie za međunarodni mir iz prosinca 2023. godine, Rusija je posljednjih godina prikupila golemi arsenal oružja u Kalinjingradu, koji uključuje krstareće projektile i nuklearno oružje. Nemoguće je pouzdano znati ruske namjere, a mišljenja stručnjaka variraju od eskalacije hibridnog rata do invazije na baltičke države - Estoniju, Latviju i Litvu. Čelnicima sve tri države takva je mogućnost dobro poznata.

"Brojem vojnika, projektila, tenkova i novca Rusija nije ni blizu moći kao što je bila za vrijeme Sovjetskog Saveza, kada je mogla parirati NATO-u. U stvarnim scenarijima NATO bi mogao nadvladati Rusiju. Ali Rusi računaju na - kako sami sebi objašnjavaju - demokratsku slabost, nesposobnost odlučivanja i razlike u mišljenjima", rekao je Landsbergis za Kyiv Independent.

Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen rekao je 9. veljače da bi Rusija mogla napasti zemlju NATO-a u roku od tri do pet godina. Visoki njemački general dan kasnije je rekao da Njemačka treba biti spremna za rat s Rusijom u sljedećih pet godina. Geografska realnost stavlja baltičke države u središte ovakvih scenarija.

Nuklearni scenarij

Iako je na papiru NATO daleko moćniji od Rusije, dr. Jan Kallberg, viši suradnik u Centru za analizu europske politike, rekao je da bi se Kremlj mogao osloniti na neučinkovit i nekoherentan odgovor NATO-a. "Oni možda misle da zapadno vodstvo nije dovoljno čvrsto, možda misle da Zapad neće imati vremena generirati snage i da će s malo sredstava jednostavno zauzeti Baltik."

Ruski think tank s velikim utjecajem na politiku Kremlja objavio je nedavno da bi Moskva trebala razmotriti demonstrativnu nuklearnu eksploziju kako bi osigurala da se zapadno oružje ne koristi za napade unutar Rusije. Takav je nuklearni scenarij, prema nekim zapadnim dužnosnicima, bio dovoljan da Washington poduzme preventivne korake da ga spriječi.

"Rusija jako dobro zna da nije jedina nuklearna sila u Europi i svijetu. Ne mislim da će testirati nuklearni napad na bilo koju zemlju", rekao je predsjednik Karis.

"Za nas nema mjesta panici jer smo već navikli na hibridne aktivnosti", rekao je latvijski ministar Spruds i dodao: "To su kibernetički napadi, korištenje ilegalne migracije, kampanje dezinformiranja i incidenti protiv kritične infrastrukture."

Koliko god alarmantni bili izgledi za nove ruske invazije, pomorske napade i demonstrativne nuklearne eksplozije, Braw kaže sljedeće: "Iskreno govoreći, ne mislim da je zauzimanje baltičkih država glavni cilj Rusije. Okupacija i upravljanje okupiranim teritorijem skupe su aktivnosti, kao što se vidi u Ukrajini. Mislim da će Rusija ići na slabljenje i destabiliziranje baltičkih država."

Braw ukazuje na ometanje GPS-a i uklanjanje vodenih granica kao radnje osmišljene da troše vrijeme i resurse baltičkih vlada i drži ih u neizvjesnosti oko sljedećih poteza. Također ističe da NATO ne može učiniti mnogo u vezi s takvim stvarima jer je osnovan da odgovori na otvorenu vojnu agresiju: "Rusi su i prije bili maštoviti, u tome su dobri. Smišljaju različite načine nanošenja štete drugim zemljama, ali čine to tako da se ne može aktivirati članak 5. Povelje NATO-a."

Kallberg se slaže da na Baltiku neće biti izravne objave rata, već nešto što je osmišljeno da testira reakciju NATO-a. "Za nas je vrlo važno zadržati transatlantsku vezu. Što se obrane tiče, SAD bi trebao biti broj jedan u ovom slučaju", rekao je predsjednik Karis.