POTROŠAČKE cijene u Hrvatskoj u svibnju su na godišnjoj razini rasle 4,9% - brže nego prije pola godine i osjetno iznad prosjeka EU od 3,3%. No ispod tog jednog broja krije se obrat, taj jedan broj ne govori cijelu priču. Cijena hrane, koja je godinama najviše pritiskala kućne budžete, sada se smiruje. Glavni problem više nije ona, nego energija.

Kad se objavi da je inflacija "ubrzala", prva je pomisao da sve poskupljuje sve brže. Stvarnost je ovog puta zanimljivija, ali i ohrabrujuća: iza ukupnog rasta krije se pad onog dijela inflacije koji ekonomisti smatraju najvažnijim.

Jezgra se hladi, a to je dobra vijest

Takozvana temeljna ili jezgrena inflacija mjeri rast cijena bez energije i hrane. To su dviju skupina koje znaju divljati zbog vremena, geopolitike ili cijena nafte i tako zamagljuju pravu sliku. Na nju se oslanjaju i središnje banke, jer pokazuje koliko je rast cijena postao trajan i ukorijenjen.

Ta temeljna inflacija u svibnju je bila 3,7%. Za razliku od ukupnog broja, pada jer je prije godinu dana bila 4,3%. Trajniji dio inflacije, dakle, popušta. Zašto onda ukupni broj raste? 

Napomena: u tekstu baratamo s Harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena - HICP - standardiziranim izračunom na razini EU.

Ukupna inflacija raste, ali jezgrena pada (Hrvatska, godišnja stopa)

Energija: iz mirovanja u skok od 17%

Prije godinu dana cijene energije su rasle mlakih 1,4%. U svibnju 2026. energija je skuplja čak 16,9%. Goriva za vozila poskupjela su 20,9%, a struja, plin i ostala goriva za kućanstvo 13%.

Upravo energija objašnjava zašto je ukupni broj viši nego lani, unatoč tome što joj se jezgra hladi. U Europskoj uniji energija je poskupjela 10,7%, pa je Hrvatska i tu iznad prosjeka.

Hrana više nije glavni krivac

Drugi dio obrata jednako je važan: hrana i bezalkoholna pića poskupjeli su samo 1,5% - a prije godinu dana rasli su 6,1%. Stavka koja je godinama najjače udarala po kućnom budžetu i punila naslovnice sada je među najmirnijima u košarici, gotovo izjednačena s prosjekom EU (1,6%).

To nije sitnica: hrana ima velik udio u potrošnji prosječnog kućanstva, pa kad uspori, pritisak na budžete popušta brzo i osjetno.

Hrana: ohlađena i izjednačena s EU (godišnja stopa, HR vs EU27)

Što sve vuče inflaciju

Da bi se vidjelo što stvarno diže cijene, sama stopa rasta nije dovoljna. Bitan je doprinos - stopa poskupljenja pomnožena s time koliko stavka teži u košarici. Nešto može poskupjeti i 40%, a jedva pomaknuti ukupni broj ako to kupujemo malo.

Najbolji primjer dolazi iz svibnja: stvarne najamnine skočile su nevjerojatnih 40% godišnje, no ukupnoj inflaciji dodaju tek oko tri desetinke boda - jer najam u hrvatskoj košarici teži samo devet promila: velika većina Hrvata živi u vlastitom stanu i najam ne plaća. U EU je taj udio gotovo šest puta veći.

Kad se inflacija razloži po skupinama, vidi se tko nosi najveći teret:

Samo dvije skupine - stanovanje s energijom te prijevoz - čine gotovo 58% cijele inflacije. Prijevoz je posebno znakovit: prije godinu dana inflaciju je snižavao, a danas joj je drugi najjači pogon, ponajviše zbog goriva. Postoje, naravno, i skupine koje je smanjuju: odjeća i obuća pojeftinile su 3,6% i tako je vuku prema dolje.

Glavni pokretači: stanovanje/energija, prijevoz, restorani (HR, godišnja stopa)

Vremenski niz utjecaja pojedinih grupa potrošačke košarice možemo vidjeti na ovom grafikonu:

Inflacija u robama mala ili negativna

Zanimljivo je da cijene skoro svih roba koje kućanstva kupuju, pa čak i industrijskih, ako se isključi energija rastu mlako ili čak i padaju. To je vrlo ohrabrujuće:

Cijene roba

Zašto smo i dalje iznad EU: inflacija je domaća

Hrvatska inflacija od 4,9% nadmašuje prosjek EU od 3,3%. Gdje odskačemo? Najviše kod usluga: kod nas rastu 7%, u Uniji 3,8%. Tu su restorani, smještaj, frizeri i druge osobne usluge - sve što se ne uvozi, nego ovisi o domaćim plaćama i potražnji.

I tu je ključ priče. Dok je roba podložna globalnim cijenama i konkurenciji s police, usluge su "ljepljive" i domaće jer njihova cijena prati troškove rada. Rast plaća i snažan turizam drže ih visoko, a to se prelijeva u restorane, kavane i smještaj. Zato višak hrvatske inflacije nad europskom nije uvezen - proizveden je kod kuće. 

Hrvatska vs EU: od pandemije iznad prosjeka (ukupna inflacija, HR vs EU27 vs eurozona)

Postoji i dublja strana te domaće inflacije: Hrvatska u istom razdoblju raste osjetno brže od europskog prosjeka. Realni bruto domaći proizvod u prvom je tromjesečju 2026. porastao 2,4%, naspram tek 0,7% u Europskoj uniji - a slično je, uz prekid u pandemiji, u većem dijelu posljednjih godina.

Realni rast BDP-a (g/g): Hrvatska vs EU-27

Snažan gospodarski rast znači i snažniju domaću potražnju, više zaposlenih i veće plaće - a sve to gura cijene prema gore. Dio hrvatskog viška inflacije nad europskim zato nije puka anomalija, nego cijena bržeg rasta: gospodarstvo koje raste iznad prosjeka EU lakše stvara inflatorni pritisak. Veći rast BDP-a tako je bio jedan od značajnih pokretača više inflacije.

Što dalje

Iz svibanjskih brojeva proizlaze dvije pouke. Kratkoročno, energetski skok je privremen: kako bazni efekt izblijedi, mogao bi i splasnuti te povući inflaciju naniže.

Dugoročno je važniji onaj drugi, tiši broj. Dok god usluge rastu oko 7%, temeljna se inflacija teško vraća na europske razine. A otkad je Hrvatska u eurozoni, kamate više ne kroji domaća politika nego Europska središnja banka - koja gleda prosjek cijele zone, ne hrvatske usluge.

Kako građani doprinose inflaciji financijskom nepismenošću

I za kraj, podsjetimo se kako i građani nesvjesno doprinose inflaciji tako da drže oko 30 miijardi eura u bankama po viđenju za 0% kamata, sredstva koje se banke trude plasirati jeftinim kreditima koji rastu puno brže od prosjeka EU, pogotovo potrošački, što diže potražnju za robama, uslugama i nekretninama. O tome smo pisali ovdje.

Grafikone donosimo u suradnji sa stranicom Pokazatelji.hr.
Izvor podataka: Eurostat

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala