INFLACIJA u EU dosegnula je u srpnju najvišu razinu u gotovo devet godina, potaknuta poskupljenjem energenata, a u Hrvatskoj rast potrošačkih cijena premašio je prosjek Unije i dosegnuo najvišu razinu od ulaska u članstvo, izvijestio je Eurostat.

Godišnja stopa inflacije mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) porasla je u srpnju na razini EU na 2.5 posto, najvišu razinu od listopada 2012. godine, pokazuje izvješće europskog statističkog ureda, objavljeno u srijedu.

U lipnju iznosila je 2.2 posto, a u srpnju 2020. godine 0.9 posto. U srpnju prošle godine iznosila je 0.9 posto.

U eurozoni cijene su u srpnju porasle 2.2 posto, najsnažnije od srpnja 2018. godine. U lipnju uvećane su na godišnjoj razini 1.9 posto, a u prošlogodišnjem srpnju 0.4 posto.

Najveći su udio u godišnjoj stopi inflacije u zoni primjene zajedničke europske valute u srpnju imale cijene energenata, od 1.34 postotna boda, očitujući 14.3-postotno poskupljenje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Najskromniji udio imale su cijene industrijskih dobara, 0.17 postotnih bodova.

Hrvatska u društvu Cipra i Češke

Među zemljama EU najsnažnije su u srpnju na godišnjoj razini porasle potrošačke cijene u Estoniji, za 4.9 posto.

Slijede Poljska i Mađarska s rastom cijena za 4.7 posto.

Hrvatska se svrstala uz Cipar i Češku s rastom potrošačkih cijena mjerenih HICP-om u srpnju za 2.7 posto u usporedbi s istim prošlogodišnjim mjesecom, najsnažnijim od srpnja 2013. kada je postala članicom EU.

U lipnju je stopa inflacije u Hrvatskoj iznosila 2.2 posto, dok su u prošlogodišnjem srpnju cijene bile pale za 0.6 posto.

Najskromniji rast cijena među zemljama EU bilježila je u srpnju Malta, 0.3 posto.