SVAKE godine sve više na vlastitoj koži osjećamo utjecaj klimatskih promjena. Zime su u nekim dijelovima kontinentalne Hrvatske praktički bez snijega, proljeća često nose velike poplave, a toplinski valovi tijekom ljeta traju sve dulje. Primjerice, upravo se sada nalazimo usred toplinskog vala koji će trajati čak desetak dana.

Brojne studije pokazuju da su s klimatskim promjenama toplinski valovi postali učestaliji, duži i intenzivniji, a znanstvenici predviđaju da će se ovakav trend nastaviti te bi više od polovice našeg planeta moglo do kraja stoljeća imati nove klimatske zone.

>> Kako se rashladiti bez klime na vrhuncu toplinskog vala?

"Gradovi na sjeveru sjeverne hemisfere postat će sličniji onima na jugu"

Ekolog Matthew Fitzpatrick sa Sveučilišta Maryland je pomoću podataka Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) napravio novu interaktivnu kartu svijeta, koja prikazuje kako bi klima mogla izgledati 2080. godine.

"Gradovi smješteni na sjeveru sjeverne hemisfere će za 50 godina postati mnogo sličniji onima na jugu. Što se više približavate ekvatoru, sve je manje pogodnih klimatskih uvjeta", objašnjava Fitzpatrick. 

U Rijeci klima kao u Albaniji

Na interaktivnoj karti možemo pronaći nekoliko hrvatskih gradova. Tako možemo vidjeti da će 2080. u Zagrebu, prema predikcijama, ljeta biti toplija za 7.2 Celzijeva stupnja, a zime za 4.9 stupnjeva. To znači da bi klimatski uvjeti u našem glavnom gradu mogli nalikovati trenutnim uvjetima na području talijanske regije Veneto. 

Karta pokazuje da će u Rijeci ljeta biti toplija za 7.3 stupnja i da će klima u gradu biti slična sadašnjoj u albanskom Skadru. Klimatski uvjeti u Splitu će pak nalikovati onima na jugu Albanije. 

"Smrtnost povezana s vrućinom porasla je za oko 30 posto u posljednjih 20 godina"

Procjenjuje se da ekstremne vrućine svake godine uzrokuju stotine tisuća smrti diljem svijeta. Samo u Europi je tijekom ljeta 2023. zabilježeno oko 70.000 prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s velikim vrućinama.  

"Smrtnost povezana s vrućinom porasla je za oko 30 posto u posljednjih 20 godina, a procjenjuje se da je porasla u 94 posto promatranih europskih regija", objavila je Svjetska meteorološka organizacija.