Irance naljutila izjava von der Leyen. Atlantic: Vance sumnja u izvješća Pentagona
PUTEM pakistanskih posrednika Iran je dao Sjedinjenim Američkim Državama prijedlog o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca i završetku rata. Iranski ministar došao kod Putina.
Ključni podaci:
- Atlantic: Vance misli da Pentagon umanjuje drastično iscrpljivanje američkih zaliha projektila
- Iran: Komentari von der Leyen pokazuju licemjerje europske političke elite te ubrzavaju sramotan pad Europe u nevažnost
- Von der Leyen: Prerano je za ukidanje sankcija Iranu. Potrebna je temeljita promjena
- Rubio: Nećemo dopustiti da se normalizira sustav u kojem Iranci odlučuju tko smije koristiti međunarodni plovni put i koliko im mora platiti za to
- Iran: Otvorit ćemo Hormuški tjesnac u zamjenu za ukidanje američke blokade i završetak rata
- Izraelski ministar obrane: Šef Hezbolaha igra se s vatrom
- Šef Hezbolaha odbacio prijedlog izravnih pregovora Libanona i Izraela
- Kina oštro reagirala na odluku SAD-a o uvođenju sankcija kineskoj rafineriji zbog kupnje iranske nafte
- Iranski ministar se susreo s Putinom u Rusiji
- Teheran za neuspjeh pregovora optužio SAD
- Iran obustavio izvoz čelika, zemlja bez interneta već 60 dana
- Teheran pojačava diplomatske napore za okončanje rata s SAD-om.
Iran treba jamstva da neće doći do novog američko-izraelskog napada prije nego što može osigurati stabilnost u naftom bogatom Perzijskom zaljevu, poručio je iranski predstavnik pri Ujedinjenim narodima.
"Trajna stabilnost i sigurnost u Perzijskom zaljevu i širem području mogu se postići samo dugotrajnim i trajnim prekidom agresije protiv Irana, uz vjerodostojna jamstva da se takvi napadi neće ponoviti te uz puno poštovanje legitimnih suverenih prava i interesa Irana", rekao je Amir Saeid Iravani na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a.
Libanonsko ministarstvo zdravstva objavilo je da su u izraelskim napadima na jugu zemlje ubijene četiri osobe, među njima i jedna žena, te ranjene 51 osobu, uključujući troje djece, unatoč primirju između Izraela i Hezbolaha, prenosi AFP.
Prema podacima ministarstva zdravstva koje je prikupio AFP, izraelski napadi ubili su najmanje 40 ljudi u Libanonu od početka krhkog primirja 17. travnja.
Ukrajina je pozvala izraelskog veleposlanika Michaela Brodskog kako bi zatražila reakciju zbog broda koji pokušava iskrcati ukradeno ukrajinsko žito u luci Haifa.
>> Opširnije
Iransko ministarstvo vanjskih poslova osudilo je zapljenu tankera povezanih s Iranom od strane SAD-a, nazvavši je "otvorenom legalizacijom piratstva i oružane pljačke na otvorenom moru".
U objavi na mreži X glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Esmail Baghaei napisao je:
"Dobro došli u povratak pirata. Samo što sada djeluju uz državne naloge, plove pod službenim zastavama i svoju pljačku nazivaju 'provođenjem zakona'. Sjedinjene Države moraju snositi punu odgovornost za ovakvo očito nezakonito ponašanje, koje udara u samu srž međunarodnog prava i slobodne trgovine te ugrožava temeljna načela pomorske sigurnosti."
Uz objavu je priložio snimku zaslona objave savezne tužiteljice za Distrikt Columbia Jeanine Pirro, u kojoj se opisuje američka zapljena dvaju tankera "natovarenih iranskom naftom".
Izraelski ministar obrane Israel Katz zaprijetio je Libanonu potpunim uništenjem ako se napadi Hezbolaha nastave, unatoč krhkom primirju i pokušajima posredovanja SAD-a.
>> Opširnije
Potpredsjednik Vance sumnja u optimistične izvještaje Pentagona o ratu u Iranu, strahujući od drastičnog iscrpljivanja zaliha američkih projektila i obmanjivanja predsjednika Trumpa.
>> Opširnije
Glasnogovornik iranskog ministarstva vanjskih poslova Esmaeil Baqaei kritizirao je predsjednicu Europske komisije Ursulu von der Leyen zbog njezinih izjava o, kako je rekao, nehumanim sankcijama nametnutima Iranu.
Von der Leyen je danas na konferenciji za novinare u Berlinu izjavila da je "prerano" za ukidanje sankcija Iranu zbog kršenja ljudskih prava te da je prije toga potrebna "temeljita promjena".
Prošlog mjeseca Vijeće Europske unije uvelo je dodatne sankcije zbog kršenja ljudskih prava u Iranu, osobito zbog gušenja prosvjeda u siječnju.
Baqaei je, međutim, na mreži X odbacio njezine izjave, poručivši da su te sankcije "osmišljene kako bi pogazile temeljna prava običnih Iranaca" te da njezini komentari "samo dodatno pokazuju dvostruke standarde i licemjerje europske političke elite te ubrzavaju sramotan pad Europe u nevažnost".
Šef izraelske vojske osudio je pad discipline, pljačke i uništavanje Isusova kipa u Libanonu, upozoravajući na etičke probleme i dugu borbu.
>> Opširnije
Nakon što je Donald Trump prošlog tjedna rekao da američka mornarica uklanja iranske mine iz Hormuškog tjesnaca, Karoline Leavitt upitana je i za nove informacije o tome koliko je mina uklonjeno te koliko bi taj proces mogao potrajati.
Glasnogovornica Bijele kuće dvaput je uputila novinare da se obrate Pentagonu. Nije odgovorila na pitanje traje li uklanjanje mina i dalje.
"Ponovno vas upućujem na Pentagon za sve što se odnosi na uklanjanje mina u Hormuškom tjesnacu", izjavila je.
Tijekom brifinga za medije u Bijeloj kući, Karoline Leavitt potvrdila je da se predsjednik SAD-a Donald Trump sastao sa svojim timom za nacionalnu sigurnost kako bi razgovarali o novom iranskom prijedlogu za okončanje rata.
Leavitt nije iznijela stav o prijedlogu, prema kojem bi se ključni Hormuški tjesnac otvorio, a o iranskom nuklearnom programu raspravljalo kasnije. No rekla je da temeljni zahtjevi predsjednika ostaju isti.
"Ono što mogu ponoviti jest da su predsjednikove crvene linije u vezi s Iranom vrlo, vrlo jasno definirane, ne samo američkoj javnosti nego i njima", rekla je.
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu poručio je da ima "slobodu djelovanja" protiv Hezbolaha, rekavši da je razoružavanje ključno za pregovore s Bejrutom
Obratio se višem zapovjedništvu izraelske vojske, istaknuvši pravo Izraela da napada ciljeve Hezbolaha diljem Libanona te poručio da će vojni pritisak pomoći napretku diplomatskih pregovora s Bejrutom.
Govoreći na konferenciji višeg zapovjedništva izraelske vojske, Netanyahu je izdvojio "velike uspjehe" protiv Hezbolaha, uključujući "eliminaciju" njihova raketnog arsenala, kao i nedavno ponovno uspostavljanje "sigurnosne zone" na jugu Libanona.
"Ta zona sprječava mogućnost invazije na sjever Izraela, a sada i izravnu protutenkovsku paljbu, dok nam istodobno omogućuje da promijenimo situaciju u Libanonu", naveo je.
Naglasio je izraelsku "slobodu djelovanja za sprječavanje neposrednih i novih prijetnji", što je, kako je rekao, "dio dogovora koji je postignut sa Sjedinjenim Državama i libanonskom vladom". Prema uvjetima trenutačnog primirja, koje je prošlog tjedna produljeno, Izrael zadržava pravo odgovora na prijetnje koje dolaze od Hezbolaha, skupine koju podupire Iran.
Netanyahu je rekao da je u odnosu na početak borbi prošlog mjeseca ostalo oko 10 posto Hezbolahova raketnog arsenala, ali je upozorio da i dalje postoje "dvije ključne prijetnje", rakete kalibra 122 milimetra i bespilotne letjelice.
"Ako Izrael uspije neutralizirati te prijetnje kombinacijom operativnih i tehnoloških sredstava... u biti smo na putu prema razoružavanju Hezbolaha, jer je to njihovo glavno oružje", rekao je Netanyahu.
Dodao je da bi takav razvoj događaja mogao pomoći pregovorima koje posreduju Sjedinjene Države, poručivši časnicima da očekuje da "riješe ta dva problema. "Vjerujem da ćemo na diplomatskom planu moći riješiti stvari ako riješimo ovo", napomenuo je.
Francuski šef diplomacije poručio je da Iran mora biti spreman na "velike ustupke" u pregovorima koji bi trebali okončati krizu na Bliskom istoku.
"Ne može biti trajnog rješenja ove krize ako iranski režim ne pristane na velike ustupke i radikalnu promjenu svog stava", rekao je ministar vanjskih poslova Jean-Noel Barrot na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Američki državni tajnik Marco Rubio rekao je da navodna ponuda Irana da ponovno otvori Hormuški tjesnac uz stroge uvjete nije prihvatljiva za Sjedinjene Države ni za druge.
Govoreći u intervjuu za Fox News, Rubio je naveo da Iran na taj strateški morski prolaz gleda drukčije nego većina ostatka svijeta.
"Ono što oni misle pod otvaranjem tjesnaca jest: da, tjesnac je otvoren, ali samo ako se uskladite s Iranom, dobijete naše dopuštenje ili ćemo vas dignuti u zrak i još ćete nam platiti", naveo je Rubio.
"To nije otvaranje tjesnaca. To su međunarodni plovni putovi. Ne mogu normalizirati, niti ćemo mi dopustiti da se normalizira, sustav u kojem Iranci odlučuju tko smije koristiti međunarodni plovni put i koliko im mora platiti za to", dodao je.
Izraelska vojska objavila je da provodi istragu nakon što su libanonski mediji tijekom vikenda objavili snimke na kojima se vidi kako vojni bageri uništavaju solarne panele u kršćanskom selu Debel na jugu Libanona.
>> Opširnije
Dugotrajni poremećaji u Hormuškom tjesnacu mogli bi "pokrenuti globalnu prehrambenu krizu", upozorio je glavni tajnik Ujedinjenih naroda.
Obraćajući se Vijeću sigurnosti UN-a, Antonio Guterres rekao je da je "siguran i neometan prolaz" trgovačkih brodova kroz taj ključni morski prolaz, gdje su SAD i Iran u sukobu, "gospodarski i humanitarni imperativ".
"Ekonomski šok bio je trenutačan i svi plaćaju cijenu", naveo je. Upozorio je da pritisci uzrokovani poremećajima u pomorskom prometu kroz tjesnac "dovode do praznih rezerva hrane, praznih polica i praznih tanjura".
"Humanitarne posljedice rastu - kašnjenja i rast troškova usporavaju isporuke koje spašavaju živote ljudima koji ne mogu čekati", ustvrdio je. Naveo je kako dugotrajni poremećaji prijete time da "pokrenu globalnu prehrambenu krizu" koja bi mogla gurnuti milijune ljudi u glad i siromaštvo, posebno u manje razvijenim zemljama.
Dodao je i da je više od 20.000 pomoraca ostalo blokirano na moru zbog faktičkog zatvaranja tjesnaca, dok je više od 2000 brodova "uhvaćeno u mreži rizika". "Apeliram na strane u sukobu: otvorite tjesnac, dopustite brodovima prolaz, bez naplate", poručio je Guterres.
Marco Rubio kaže da Iran teži dogovoru sa SAD-om, no naglašava nužnost odustajanja od nuklearnog oružja uslijed ekonomske krize.
>> Opširnije
Brod Panormitis, koji plovi pod panamskom zastavom, prema dostupnim podacima ušao je u zaljev Haife jučer ujutro i čeka dopuštenje za ulazak u luku.
>> Opširnije
Ministar vanjskih poslova Bahreina pozvao je međunarodnu zajednicu da "spriječi opasnu spiralu eskalacije" u kojoj prijetnje ključnim pomorskim koridorima "postaju uobičajena pojava".
Govoreći o situaciji u Hormuškom tjesnacu, Abdullatif bin Rashid al Zayani izjavio je da je zaštita pomorske sigurnosti "zajednička i hitna odgovornost koja se ne smije zanemariti".
Na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku upozorio je da bi ravnodušnost i nečinjenje imali "teške posljedice za međunarodni mir i sigurnost".
"Međunarodna zajednica mora djelovati zajednički kako bi spriječila opasnu spiralu eskalacije u kojoj prijetnje pomorskim koridorima postaju uobičajene, a kršenja se tretiraju kao normalna, iako predstavljaju povredu međunarodnog prava", rekao je al Zayani.
Rat u Iranu izazvao je globalni ekonomski kaos koji najviše pogađa siromašne zemlje, dok je SAD, inicijator, relativno pošteđen.
>> Opširnije
Izraelski ministar obrane Israel Katz upozorio je da će prkos Hezbolaha imati katastrofalne posljedice za Libanon, nakon što je čelnik te militantne skupine odbacio prijedlog izravnih pregovora između Izraela i Libanona.
"Naim Qassem igra se vatrom i ta će vatra spaliti Hezbolah i cijeli Libanon... Ako se libanonska vlada nastavi skrivati pod krilom terorističke organizacije Hezbolah, izbit će požar koji će progutati libanonske cedrove", rekao je Katz izaslanici UN-a za Libanon Jeanine Hennis-Plasschaert, prema priopćenju njegova ureda.
Cedar je crnogorično stablo iz roda Cedrus, poznato po čvrstom i mirisnom drvu te dugovječnosti. Najpoznatiji je libanonski cedar, koji je simbol Libanona i nalazi se na njegovoj zastavi.
Cijene nafte skočile su iznad 108 dolara zbog propalih pregovora SAD-a i Irana o isporukama energenata kroz Hormuški tjesnac.
>> Opširnije
Broj poginulih u Libanonu od početka ovogodišnje izraelske ofenzive protiv Hezbolaha porastao je na 2521, prema podacima državne novinske agencije NNA.
NNA navodi da je dodatno ranjeno 7804 ljudi.
Egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty i američki izaslanik za Bliski istok Steve Witkoff telefonski su razgovarali o pregovorima između SAD-a i Irana te naporima za smanjenje napetosti u regiji, priopćeno je iz ureda egipatskog ministra.
U priopćenju se navodi da je ministar Abdelatty istaknuo važnost diplomatskog puta. "Ključno je nastaviti s pregovorima kako bi se učvrstilo primirje i okončao rat", poručio je. "Egipat će, u suradnji s regionalnim i međunarodnim partnerima, nastaviti ulagati neumorne napore u poticanju političkih rješenja koja pridonose sigurnosti i stabilnosti", stoji u priopćenju.
Ruski vrh na čelu s Putinom sudjeluje na konzultacijama o ratu u Iranu i pregovorima SAD-a i Teherana. Moskva nudi diplomatsku pomoć, no Zapad je optužuje za isporuku oružja Iranu.
>> Opširnije
Iran je preko Pakistana ponudio SAD-u otvaranje Hormuškog tjesnaca u zamjenu za ukidanje američke blokade i kraj rata.
>> Opširnije
Vlasti u Bahreinu oduzele su državljanstvo 69 pojedinaca i članovima njihovih obitelji, priopćilo je ministarstvo unutarnjih poslova te zaljevske zemlje. Kao službeni razlog za tu mjeru navodi se "izražavanje podrške iranskim napadima", piše Al Jazeera.
Američko središnje zapovjedništvo (CENTCOM) priopćilo je da američke snage ostaju "usredotočene i spremne diljem Bliskog istoka" jer su pregovori o okončanju rata zapeli. Istovremeno, Trump je u nedjelju poručio Iranu da ih može "nazvati" ako žele razgovarati. Ta je izjava uslijedila samo dan nakon što je otkazao planirani posjet svojih izaslanika Pakistanu, gdje su se trebali održati pregovori.
Prema prijedlogu novog zakona o upravljanju Hormuškim tjesnacem, za taj ključni plovni put bila bi zadužena iranska vojska. Tu je informaciju objavio predsjednik parlamentarnog odbora za nacionalnu sigurnost Ebrahim Azizi.
Azizi je u izjavi za državnu televiziju pojasnio kako iranske oružane snage već nadziru tjesnac, a novim zakonom nastoji se zabraniti prolazak "neprijateljskih plovila". Prijedlog također predviđa da se sva dobit od upravljanja tjesnacem mora naplaćivati u iranskim rijalima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastao se s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem i izrazio nadu da će iranski narod prebroditi teško razdoblje te da će u zemlji zavladati mir.
>> Opširnije
Iran, u suradnji s Omanom, predlaže uvođenje naknada za usluge brodovima koji prolaze Hormuškim tjesnacem. Plan nailazi na protivljenje Europe i postavlja pravna pitanja vezana uz pravo mora.
>> Opširnije
Neimenovani vojni zapovjednik Hezbolaha najavio je povratak samoubilačkim odredima kako bi spriječili Izrael u uspostavljanju uporišta na jugu Libanona, prema izjavi za Al Jazeeru.
>> Opširnije
Dok su pregovori SAD-a i Irana u zastoju, samo sedam brodova, uključujući iranske tankere, prošlo je Hormuzom u 24 sata, što je umanjena aktivnost.
>> Opširnije
Njemački kancelar Merz kritizirao je SAD zbog nedostatka izlazne strategije u ratu s Iranom, istaknuvši negativne ekonomske posljedice za Njemačku i vještinu iranskih pregovarača.
>> Opširnije
Izraelska vojska priopćila je da izvodi napade na, kako tvrde, infrastrukturu Hezbolaha u dolini Bekaa u istočnom Libanonu te na drugim lokacijama diljem juga zemlje. Istovremeno, s terena stižu izvješća o dva izraelska napada na gradove Tibnin i Yater, koji se također nalaze u južnom dijelu Libanona, prenosi Al Jazeera.
Pomorski promet Hormuškim tjesnacem i dalje je znatno smanjen, a u posljednja 24 sata tjesnacem je prošlo tek sedam brodova, uglavnom za prijevoz rasutog tereta. To je na tragu slabe aktivnosti zabilježene posljednjih dana, koja se poklapa sa zastojem u pregovorima između Irana i Sjedinjenih Država, piše Reuters.
Prema podacima tvrtke za praćenje brodova Kpler i zasebnoj satelitskoj analizi stručnjaka iz tvrtke SynMax, među plovilima koja su prošla bili su brodovi iz iračkih luka te jedan brod za rasuti teret koji je isplovio iz iranske luke. Današnji promet kroz taj ključni plovni put na ulazu u Zaljev čini tek djelić od prosječno 140 brodova, koliko ih je dnevno prolazilo prije početka iranskog rata 28. veljače.
Kina je oštro reagirala na odluku Sjedinjenih Američkih Država o uvođenju sankcija kineskoj rafineriji zbog kupnje iranske nafte, poručivši da se protivi jednostranim mjerama bez uporišta u međunarodnom pravu.
Glasnogovornik kineskog ministarstva vanjskih poslova Lin Jian izjavio je kako Kina "dosljedno odbacuje nezakonite jednostrane sankcije" te pozvao SAD da prestane, kako je rekao, s "pogrešnom praksom zlouporabe sankcija i eksteritorijalne primjene zakona".
Dodao je kako će Peking "čvrsto štititi legitimna prava i interese kineskih kompanija".
Američke vlasti u petak su najavile sankcije protiv tvrtke Hengli Petrochemical iz grada Dalian, kao i drugih subjekata uključenih u transport iranske nafte. Mjere uključuju zabranu pristupa američkom financijskom sustavu.
Kina je ujedno najveći pojedinačni kupac iranske nafte, a nove sankcije dodatno zaoštravaju odnose između Washingtona i Pekinga u kontekstu šireg geopolitičkog nadmetanja i sukoba povezanih s Iranom.
Cijene goriva u EU naglo su porasle nakon američko-izraelskog napada na Iran. Dizel je poskupio dvostruko više od benzina. Unatoč primirju, cijene su i dalje znatno više nego prije eskalacije sukoba.
>> Opširnije
Ruski predsjednik Vladimir Putin sastat će se danas u Sankt Peterburgu s iranskim ministrom vanjskih poslova Abasom Aragčijem, potvrdio je Kremlj.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je za rusku državnu novinsku agenciju Tass kako je "važnost ovog razgovora teško precijeniti" s obzirom na razvoj situacije oko Irana i u regiji.
Aragči je jutros stigao u Rusiju u potrazi za podrškom Moskve, nakon što su diplomatski napori za okončanje sukoba između SAD-a i Irana zapeli.
Izgledi za nastavak pregovora dodatno su oslabjeli u subotu, kada je američki predsjednik Donald Trump otkazao planirani posjet Islamabadu, gdje su njegovi izaslanici trebali sudjelovati u razgovorima s posrednicima.
Sukob SAD-a i Irana uzrokuje rast cijena energije u Europi, potičući stagflaciju i političku nestabilnost. Vlade s ograničenim proračunima strahuju od jačanja populizma i krajnje desnice.
>> Opširnije
Iran je zabranio izvoz čeličnih ploča i limova do 30. svibnja, izvijestili su državni mediji, dok istodobno traje dugotrajna internetska blokada koja je, prema nadzornim organizacijama, ušla u 59. dan.
Odluka o obustavi izvoza dolazi u trenutku kada je iranska čelična industrija pretrpjela značajne udare tijekom sukoba. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ranije je ovog mjeseca izjavio da je u napadima uništeno do 70 posto iranskih proizvodnih kapaciteta čelika. Mjera se tumači kao znak dodatnog pritiska na iransko gospodarstvo, unatoč nastojanjima vlasti da umanje posljedice rata.
Istodobno, organizacija NetBlocks navodi da je državna blokada interneta u Iranu dosegnula 59 dana. Prema njihovim podacima, pristup mreži omogućen je samo stranicama koje odobrava država, dok visoki dužnosnici i dalje nesmetano koriste društvene mreže.
Zabilježen je i kratkotrajan prekid blokade u ožujku, kada je došlo do privremenog porasta internetskog prometa. Iz NetBlocks taj su incident pripisali tehničkoj pogrešci u sustavu filtriranja, no pristup internetu ubrzo je ponovno ograničen.
Najnoviji potezi dodatno ukazuju na složenu gospodarsku i sigurnosnu situaciju u zemlji, koja se suočava s posljedicama sukoba i međunarodnih pritisaka.
Oman i Iran naglasili su važnost zajedničke odgovornosti za sigurnost plovidbe kroz Hormuški tjesnac tijekom susreta njihovih dužnosnika u nedjelju, uoči odlaska iranskog ministra vanjskih poslova u Rusiju.
Iranski šef diplomacije Abbas Aragči boravio je u Muscatu, gdje se sastao s omanskim kolegom Badrom Albusaidijem, kao i sa sultanom bin Tariqom.
Albusaidi je na društvenoj mreži X objavio kako su on i Aragči vodili "dobar razgovor" o Hormuškom tjesnacu, istaknuvši njihovu "zajedničku odgovornost prema međunarodnoj zajednici", ali i hitnu humanitarnu potrebu za oslobađanjem pomoraca koji su, kako je naveo, predugo zadržani.
Iranski ministar je zahvalio domaćinima u Omanu na gostoprimstvu te poručio kako su razgovori obuhvatili i načine osiguravanja sigurne plovidbe kroz taj ključni pomorski pravac.
Sastanak u Omanu održan je neposredno prije Aragčijeva puta u Rusiju, gdje nastavlja diplomatske konzultacije o sigurnosnim pitanjima i stanju na Bliskom istoku.
Iranski ministar vanjskih poslova Abbas Aragči izjavio je da su "pretjerani zahtjevi" Sjedinjenih Američkih Država doveli do neuspjeha mirovnih pregovora održanih u Islamabadu.
Aragči je po slijetanju u Rusiju lokalnim novinarima rekao kako će s ruskim saveznicima razgovarati o aktualnom sukobu na Bliskom istoku. U izjavi na perzijskom jeziku, podijeljenoj putem njegovog kanala na aplikaciji Telegram, istaknuo je da su razgovori u Islamabadu bili usmjereni na definiranje uvjeta pod kojima bi se pregovori mogli nastaviti.
Iranski ministar osvrnuo se i na aktualno zatvaranje Hormuškog tjesnaca, naglasivši da sigurnost plovidbe kroz taj strateški važan pomorski pravac ostaje globalno pitanje. Pozvao je susjedne države, uključujući Oman, na tješnju suradnju u zajedničkom interesu.
Dodao je kako između Irana i Omana postoji značajna razina suglasja te potvrdio da je postignut dogovor o nastavku razgovora o pitanju Hormuškog tjesnaca.
Južnokorejski brodograditelj Hanwha Ocean suočava se s neizvjesnošću zbog pada potražnje za tankerima i kontejnerskim brodovima, uzrokovanog ratom, inflacijom i usporavanjem globalnog gospodarstva.
Južnokorejski brodograditelj Hanwha Ocean izvijestio je o porastu poslovne neizvjesnosti uslijed pada potražnje za trgovačkim brodovima, što je posljedica rata.
Prema priopćenju tvrtke, potražnja za supertankerima za prijevoz sirove nafte (VLCC) teško je pogođena ratnim zbivanjima. Zbog toga su porasle vozarine, neki tankeri za sirovu naftu ostali su blokirani u Hormuškom tjesnacu, a važan plovni put i dalje je zatvoren.
Smanjena potražnja za kontejnerskim brodovima
Nadalje, predviđa se i pad potražnje za kontejnerskim brodovima. Kao razlozi navode se rastuća zabrinutost zbog inflacije i usporavanje rasta globalnog gospodarstva, također potaknuto ratom.
Iran i SAD su u pat-poziciji nakon što je Trump otkazao put svojih pregovarača. Iako postoji prostor za napredak, situacija je nepredvidiva zbog nestabilnosti vođa, smatra analitičarka Emma Shortis.
Čini se da se Iran i Sjedinjene Države nalaze u pat-poziciji nakon što je američki predsjednik Donald Trump tijekom vikenda otkazao putovanje svojih izaslanika u Pakistan, ocijenila je Emma Shortis s Instituta za Australiju, a prenosi Al Jazeera.
Teško je predvidjeti iduće korake
Shortis je izjavila kako je "nevjerojatno teško predvidjeti" što bi se sljedeće moglo dogoditi "s obzirom na nestabilnost ove situacije i prirodu vođa s kojima imamo posla".
Prostor za napredak ipak postoji
Unatoč tome, dodala je, još uvijek ima prostora za napredak. Trump je spomenuo novi prijedlog koji opisuje kao "puno bolji plan", a pojavile su se i naznake o mogućoj fleksibilnosti, posebno po pitanju iranskog obogaćivanja urana.
"No, ponavljam, sve ovo ovisi o vrlo nestabilnim vođama koji slijede vlastite interese i skloni su promijeniti mišljenje u bilo kojem trenutku", upozorila je.
Zbog rata u Iranu i blokade Hormuškog tjesnaca, svijet se okreće čistoj energiji. Kina, kao lider u tom sektoru, bilježi rekordan izvoz solarnih panela, baterija i električnih vozila.
>> Opširnije
Hezbolah je vrlo jasno iznio svoj stav o primirju: više neće prihvaćati jednostrano primirje. Treba podsjetiti da Hezbolah nije sudjelovao u tom dogovoru. Primirje je dogovoreno između Izraela i Libanona.
Prema uvjetima tog primirja, Izrael zadržava pravo ne samo odgovoriti na svaki napad, nego i preventivno djelovati protiv bilo kakve prijetnje ili percipirane sigurnosne prijetnje. Hezbolah poručuje da to više neće prihvatiti.
Hezbolah također kaže da neće dopustiti Izraelu da nastavi okupirati libanonski teritorij niti da nastavi s napadima. Ono što smo vidjeli u posljednjih 48 do 72 sata jest da Hezbolah pojačava tempo operacija, ne ciljajući samo izraelske snage na okupiranom teritoriju na jugu Libanona, nego i područje sjevernog Izraela.
Objavili su i video poruku upućenu stanovnicima sjevernog Izraela u kojoj im poručuju da nisu sigurni.
Iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči doputovao je jutros u Sankt Peterburg, gdje bi se trebao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
>> Opširnije
"Kao što vidite, s Rusijom smo uvijek imali bliske konzultacije i kontinuirano vodimo bilateralne razgovore o širokom spektru tema, posebno o regionalnim pitanjima.
Zbog nametnutog rata u razdoblju Ramazana došlo je do zastoja u susretima. Iskoristili smo ovu priliku i, nakon putovanja u Pakistan i Oman, organizirali i posjet Rusiji kako bismo s ruskim partnerima razgovarali o razvoju događaja vezanih uz rat u tom razdoblju te o trenutačnoj situaciji i napravili pregled stanja. Naravno, potrebno je i uskladiti daljnje korake.
Moja putovanja u Pakistan i Oman bila su bilateralna. Što se tiče Pakistana, ta je zemlja u posljednje vrijeme imala važnu ulogu u posredovanju pregovora između Irana i Sjedinjenih Država i bilo je potrebno razgovarati o najnovijim događajima. U svakom slučaju, u pregovaračkom procesu došlo je do određenih promjena, a pogrešni pristupi i pretjerani zahtjevi SAD-a doveli su do toga da prethodni krug pregovora, unatoč napretku, nije postigao svoje ciljeve. Zato je bilo potrebno trenutačno stanje razmotriti i uskladiti s našim partnerima u Pakistanu.
Imali smo dobre konzultacije s našim partnerima u Pakistanu i, hvala Bogu, posjet je bio vrlo uspješan. Osvrnuli smo se na ono što se ranije događalo i razgovarali o tome u kojem smjeru i pod kojim uvjetima pregovori mogu biti nastavljeni. U svakom slučaju, četrdeset dana herojskog otpora iranskog naroda mora omogućiti da ostvarimo prava iranskog naroda i osiguramo interese države.
Oman je nama prijateljska i bliska zemlja koja je tijekom ovog rata zauzela vrlo dobre stavove. Bilo je potrebno održati sastanak kako bismo dodatno ojačali odnose sa susjedima, posebno u području Perzijskog zaljeva, i kako bismo mogli upravljati postojećim problemima.
Iran i Oman su dvije obalne države na Hormuškom tjesnacu i bilo je važno o tome razgovarati. Siguran prolaz kroz Hormuški tjesnac važno je globalno pitanje i mi, kao dvije zemlje koje nadziru taj prolaz, moramo imati blisku koordinaciju kako bismo osigurali zajedničke interese. U svakom potezu u tom području izravno su uključeni interesi Irana i Omana.
🔹 Hvala Bogu, postoji visok stupanj suglasnosti između Irana i Omana te su postignuti određeni dogovori da se konzultacije nastave na razini stručnjaka."
Abbas Aragči je u Sankt-Peterburgu, gdje je govorio o svom bilateralnom posjetu Pakistanu.
"Što se tiče Pakistana, ta je zemlja nedavno odigrala važnu ulogu u posredovanju pregovora između Irana i Sjedinjenih Država i bilo je potrebno razgovarati o najnovijim događajima", rekao je.
"U svakom slučaju, došlo je do određenih pomaka u pregovaračkom procesu, ali pogrešni pristupi i pretjerani zahtjevi Sjedinjenih Država spriječili su da prethodni krug pregovora ostvari svoje ciljeve, unatoč određenom napretku."
Dodao je: "Analizirali smo što se događalo ranije i razgovarali o tome kako i pod kojim uvjetima bi se pregovori mogli nastaviti."
Putem pakistanskih posrednika Iran je dao Sjedinjenim Američkim Državama prijedlog o ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca i završetku rata, objavio je američki Axios.
>> Opširnije
