VODEĆI iranski diplomat izjavio je da je vlada spremna na pregovore sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok se dvije zemlje navodno pripremaju poslati visoke izaslanike u Istanbul na ključne razgovore o iranskom nuklearnom programu kasnije ovog tjedna. Do najave dolazi u vrijeme pojačanih napetosti i gomilanja američkih ratnih brodova i zrakoplova u regiji zbog mogućeg napada na Iran, piše The Guardian.

Iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči natuknuo je da bi se razgovori mogli održati uskoro. Američki predsjednik Donald Trump u subotu je izjavio kako Iranci "s nama vode ozbiljne razgovore" te nagovijestio mogućnost dogovora kojim bi se izbjegli vojni udari na Teheran.

Mogući pregovori

Govoreći tijekom posjeta svetištu ajatolaha Ruholaha Homeinija, Arakči je rekao: "Iranski neprijatelji danas govore o diplomaciji, iako je Iran uvijek bio spreman za tu opciju, pod uvjetom da postoji uzajamno poštovanje i uvažavanje interesa."

Poluslužbena iranska novinska agencija Fars izvijestila je u ponedjeljak da je iranski predsjednik Masud Pezeškijan naložio početak nuklearnih pregovora sa SAD-om. Istovremeno se očekuje dolazak izaslanika Donalda Trumpa, Stevea Witkoffa, u regiju radi razgovora u Izraelu s premijerom Benjaminom Netanyahuom.

Datum iransko-američkih pregovora nije određen, no glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova u Teheranu izjavio je da je "razmotreno nekoliko točaka te da se ispituju i finaliziraju detalji svake faze diplomatskog procesa, za koji se nadamo da ćemo ga zaključiti idućih dana".

Američki portal Axios, pozivajući se na dužnosnike američke administracije, objavio je da će se Witkoff i Arakči sastati u petak u Istanbulu zajedno s predstavnicima nekoliko arapskih i muslimanskih zemalja kako bi razgovarali o mogućem nuklearnom sporazumu. Reuters je izvijestio da će sastanku prisustvovati i izaslanstva iz Katara, Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Egipta.

Vojne napetosti

Taj bi sastanak bio prvi između američkih i iranskih dužnosnika od prošlog travnja, neposredno prije nego što su Izrael, a potom i SAD, u lipnju napali iranska nuklearna postrojenja i lokacije s balističkim projektilima tijekom 12-dnevnog rata.

Tijekom tog sukoba Iran je ispalio stotine balističkih projektila na gradove i mjesta u Izraelu, od kojih su mnogi srušeni proturaketnim sustavima. Trump je poslao "golemu armadu" brodova i ratnih zrakoplova u regiju kao odgovor na brutalno gušenje prosvjeda u Iranu, u kojem su ubijene tisuće ljudi.

Aktivisti tvrde da je u vladinom masakru poginulo više od 30.000 ljudi. Američke snage uključuju nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln, razarače s navođenim projektilima i desetke borbenih zrakoplova sposobnih za napade na iransko vodstvo, vojne ciljeve ili nuklearni program.

Trumpovi zahtjevi

Američki predsjednik od tada je dao do znanja da od Irana traži pregovore o novom sporazumu kojim bi se zaustavila proizvodnja visoko obogaćenog urana, koji se može koristiti za nuklearno oružje, te uništio program balističkih projektila.

Nove satelitske snimke objavljene prošli tjedan pokazale su da je Iran izgradio nove krovove nad oštećenim zgradama u postrojenjima Isfahan i Natanz nakon američkih i izraelskih napada u lipnju. Trump je također nagovijestio da teži promjeni režima, što je potaknulo strahove da bi napori za svrgavanje iranskog vrhovnog vođe, ajatolaha Alija Hameneija, mogli izazvati regionalni rat.

Reuters je u ponedjeljak izvijestio da je iranska vlada "sve zabrinutija" da bi ograničeni američki napad mogao ponovno potaknuti prosvjede i potencijalno dovesti do revolucije. Agencija se pozvala na šest sadašnjih i bivših iranskih dužnosnika koji su rekli da su prosvjednici sve spremniji suprotstaviti se sigurnosnim službama.

Regionalne pripreme i prijetnje

Saudijski i izraelski dužnosnici prošlog su tjedna u Pentagonu održali razgovore o mogućim američkim napadima i zabrinutosti zbog iranskog protunapada koji bi mogao dovesti do eskalacije sukoba u regiji. Iran je zaprijetio napadom na Izrael, uključujući Tel Aviv, ako SAD pokrene napad.

Netanyahu je danas poručio da je Izrael spreman "za svaki scenarij" i upozorio da će se svatko tko napadne zemlju suočiti s "nepodnošljivim posljedicama". Iranski prosvjednici pozvali su na neovisnu istragu o broju poginulih nakon prosvjeda koji su započeli u prosincu, potaknuti devalvacijom iranske valute i visokom inflacijom.

Iranska vlada poduzela je neuobičajen korak nadziranja objave imena poginulih u prosvjedima. Vlada tvrdi da je u prosvjedima život izgubilo 3117 ljudi, uključujući pripadnike snaga sigurnosti, dok aktivisti navode da je broj žrtava veći od 30.000.