IRAN će u petak u Istanbulu održati razgovore s europskim potpisnicima nuklearnog sporazuma koji je trenutno na umoru, rekao je iranski ministar vanjskih poslova Abas Arakči, nakon što je raniji sastanak planiran za 2. svibnja odgođen.

Reuters je ranije javio da će se zamjenik iranskog šefa diplomacije saatati s njemačkim, francuskim i britanskim diplomatima u cilju održavanja dijaloga te da se izjasne kako zamišljaju parametre mogućeg novog nuklearnog sporazuma o kojem pregovaraju Teheran i Washington.

Arakči je rekao da će taj četvrti krug iransko-američkih pregovora održana 11. svibnja bila "težak", s obzirom na kontroverzno pitanje obogaćivanje urana. Dodao je da se nada da će druga strana izaći s "realističnijim stajalištima" nakon što su dobili dublji uvid u temeljne pozicije Irana.

Od početka pregovora dviju strana 12. travnja ulogu posrednika ima Oman koji će najaviti peti krug pregovora.

Arakči je također reagirao na izjavu američkog predsjednika Donalda Trumpa izrečenu u utorak u Rijadu da je upravo Iran "najdestruktivnija sila" na Bliskom istoku za razliku od "konstruktivnije vizije" koju nudi Saudijska Arabija, nazvavši je "varljivom".

Razgovori s Amerikancima

"Nažalost, to je varljivo gledište. Radi se o tome da SAD sprječava napredak Irana", rekao je Arakči. Posebni izaslanik američkog predsjednika Donalda Trumpa, Steve Witkoff, rekao je u intervjuu u petak da iranska "postrojenja za obogaćivanje moraju biti demontirana" prema bilo kakvom sporazumu sa SAD-om.

Trump, koji je povukao Washington iz sporazuma Teherana i svjetskih sila iz 2015. godine koji je za cilj imao suzbiti nuklearnu aktivnost zemlje, zaprijetio je bombardiranjem Irana ako se ne postigne novi sporazum kojim će se riješiti dugotrajni neriješeni prijepor.

Zapadne zemlje kažu da je iranski nuklearni program, koji je Teheran ubrzao nakon što se SAD povukao iz sporazuma, usmjeren na proizvodnju oružja, dok Iran inzistira da je program isključivo u civilne svrhe.

Prema nuklearnom sporazumu, dogovorenom tijekom administracije bivšeg američkog predsjednika Baracka Obame 2015., Iranu je dozvoljena maksimalna razina obogaćivanja od 3,67 posto i skladištenje do 300 kilograma uranija.

Nakon što je Trump u svom prvom mandatu povukao SAD iz sporazuma 2018. Teheran je također napustio svoje obveze. Obogaćivanje je povećano na 60 posto, a zalihe sada iznose preko 8000 kilograma.