ISTRAŽIVANJE o načinu na koji se mikroskopski organizmi, koji učinkovito razgrađuju metan, mijenjaju pod utjecajem slanosti i dostupnosti sulfata, otkriva kako prodor morske vode mijenja mikrobni svijet i ciklus jednoga od najopasnijih stakleničkih plinova - metana, u slatkovodnim jezerima, priopćio je danas Institut Ruđer Bošković (IRB).

Istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu "Environmental Microbiome", koje su proveli znanstvenici iz Hrvatske, Austrije, Njemačke i Danske, otkriva kako klimatske promjene i prodor morske vode u slatkovodne sustave, poput Vranskog jezera, drastično mijenjaju mikrobni svijet te posljedično, ciklus metana, jednog od najopasnijih stakleničkih plinova.

Posljedice nisu samo na biljke i životinje

Istraživački tim predvodili su Sandi Orlić s Instituta Ruđer Bošković i Petra Pjevac sa Sveučilišta u Beču, a prva autorica je poslijedoktorandica u Danskoj Lorena Selak.

Istraživanje je, naglašava IRB, pokazalo da zaslanjenje slatkovodnih jezera ne ostavlja posljedice samo na biljke i životinje, već i na mikroorganizme u sedimentu, koji igraju ključnu ulogu u kontroli emisije metana.

Umjesto postupne prilagodbe, mikrobiološke zajednice se "preslaguju" tako da jedne vrste nestaju, a druge preuzimaju njihovu funkciju, često manje učinkovito, napominje IRB.

"Metanski džepovi"

Rezultat je pojava tzv. "metanskih džepova" odnosno zona u kojima se metan nakuplja jer više nema aktivnih mikroorganizama koji ga razgrađuju. To je, ističe se u priopćenju, "tihi", ali ozbiljan poremećaj prirodnog sustava koji milijunima godina sprječava da metan završi u atmosferi. A metan ima čak 25 puta jači učinak na zagrijavanje planeta od CO₂, dodaje IRB.

Istraživanje donosi precizne podatke o geokemijskim promjenama u jezerskom sedimentu, korištenjem suvremenih metoda molekularne biologije i sekvenciranja.

Ti rezultati, ističe se, pokazuju da se mikrobiološke zajednice brzo reorganiziraju, bez značajnih genetskih promjena, što upućuje na to da odgovor na zaslanjenje nije adaptacija na razini gena, nego promjena strukture zajednice.

Važnost očuvanja slatkovodnih ekosustava

Ovi rezultati dodatno naglašavaju važnost očuvanja osjetljivih slatkovodnih ekosustava, posebno onih u priobalnim područjima, gdje se promjene događaju tiho i postupno, ali mogu imati dugoročne posljedice za ravnotežu ekosustava.

IRB ocjenjuje da je istraživanje provedeno o znanstveno i klimatski relevantnoj temi s jasnom lokalnom komponentom i snažnim doprinosom hrvatskih znanstvenika.