ISLANDSKA ministrica vanjskih poslova Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir izrazila je bojazan da se njezina zemlja suočava s "Brexit trenutkom" na nadolazećem referendumu o Europskoj uniji, usred upozorenja o dezinformacijama, stranom upletanju i korištenju umjetne inteligencije. Tri mjeseca uoči islandskog izjašnjavanja o nastavku pristupnih pregovora s EU-om, razvoj događaja pozorno prate Washington, Moskva i Bruxelles, piše The Guardian.

Optužbe za širenje straha

Þorgerður Katrín Gunnarsdóttir optužila je pojedince i skupine u zemlji i inozemstvu za "širenje straha", rekavši da je Island pogođen dezinformacijama i retorikom koja kao da je preuzeta "iz priručnika Nigela Faragea i stranke Reform". Upozorila je da bi referendum mogao postati meta Rusije i "aktera koji nastoje negativno utjecati na našu javnu raspravu" te da bi strano upletanje i dezinformacije mogli presuditi ishod.

"Strahujem da ćemo se suočiti s Brexit trenutkom", izjavila je za Guardian. "Smatram da bi to bio prilično opasan put jer... zagovornici Brexita iznijeli su svakakve laži." Pritom je podsjetila na sporne brojke o iznosima koje je Ujedinjeno Kraljevstvo uplaćivalo u proračun EU-a, a koje je koristila kampanja za izlazak.

Dodala je da bi Brexit "trebao biti primjer kako ne voditi kampanju", a ne nešto što bi trebalo oponašati. "Ništa od onoga što su obećali nije se ostvarilo", rekla je. Ministrica je pozvala islandske birače da "sami donesu odluku" i da budu oprezni s izvorima informacija.

Glasnogovornik britanske stranke Reform UK poručio je: "Reform UK nema nikakve veze s Islandom." Dodali su: "Želimo im sve najbolje u tome da ostanu izvan EU-a."

Geopolitička pozadina odluke

Islandska koalicijska vlada, sastavljena od lijevih stranaka Socijaldemokratskog saveza i Narodne stranke te liberalne Reformske stranke desnog centra kojoj pripada i Þorgerður, iznenadila je mnoge kada je u ožujku najavila da će referendum o EU održati 29. kolovoza, iako je ranije bilo rečeno da će se to dogoditi najkasnije do 2027. godine.

Odluka je djelomično motivirana prijetnjama SAD-a, dugogodišnjeg islandskog saveznika, da će nasilno preuzeti susjedni Grenland. "S moje točke gledišta, međunarodni poredak koji je desetljećima podupirao našu sigurnost i prosperitet pod ozbiljnim je pritiskom. Svijet se tako odlučno promijenio, rekla bih, pa je Grenland naravno utjecao na našu odluku", kazala je Þorgerður.

Stari savezi su, prema njezinim riječima, na kušnji, a trgovina se koristi kao "političko oružje". "Ne odnosite se prema prijatelju i savezniku poput Grenlanda i Danske onako kako je to SAD učinio početkom ove godine", rekla je, ali i naglasila da odnosi Islanda sa SAD-om ostaju čvrsti te da članstvo u EU ne isključuje dobre odnose s Amerikom.

Tijesna utrka i osjetljivo pitanje ribarstva

Na referendumu u kolovozu Islanđani neće odlučivati o samom ulasku u EU, već o tome treba li njihova vlada nastaviti pristupne pregovore. Island je prvi put podnio zahtjev za članstvo 2009. godine, no vlada se povukla iz pregovora 2013.

Ako građani glasaju za nastavak, a pregovori rezultiraju sporazumom, održat će se drugi referendum o njegovu prihvaćanju. Ankete pokazuju tijesnu utrku. Prema nedavnom istraživanju, 42 posto Islanđana podržava nastavak pregovora, dok je 39 posto protiv.

Zagovornici članstvo vide kao jamstvo međunarodne sigurnosti i priliku za bolju integraciju, dok protivnici upozoravaju na mogući negativan utjecaj na ribarstvo, poljoprivredu i suverenitet. Ribarstvo je posebno osjetljiva tema jer je, osim što je ključan izvozni proizvod, duboko ukorijenjeno u islandsku kulturu i identitet.

Upozorenja na umjetnu inteligenciju

Na opasnost od stranog uplitanja upozorila je i premijerka Kristrún Frostadóttir, poručivši da se ono "neće tolerirati, bilo da dolazi od Europske unije, Kine, Rusije ili Sjedinjenih Država".

I predsjednica Halla Tómasdóttir izdala je upozorenje, ali o opasnostima umjetne inteligencije, za koju je rekla da "može trenutno proizvesti sadržaj koji se čini vjerodostojnim, ali je obmanjujući, širiti neprovjerene informacije munjevitom brzinom i utjecati na naša mišljenja".

Hafsteinn Einarsson, izvanredni profesor na Sveučilištu Islanda specijaliziran za umjetnu inteligenciju, smatra da Island nije spreman adekvatno informirati javnost o referendumu. Otkrio je da AI modeli na pitanja o referendumu na islandskom jeziku često daju odgovore temeljene na nepouzdanim izvorima.

"Zabrinut sam da će ljudi koji traže informacije pitati svoj AI model o referendumu, dobiti odgovor i možda neće ni provjeriti izvore jer vjeruju umjetnoj inteligenciji. Mnogi će to jednostavno prihvatiti kao činjenicu", rekao je Einarsson.