USPOREDBA cijena između Hrvatske i bogatijih država je uvelike olakšana uvođenjem eura, a stanovnici Hrvatske su bili neugodno iznenađeni kada su shvatili da su neki proizvodi, pa i cijele kategorije proizvoda, skuplji u Hrvatskoj nego, primjerice, u Sloveniji ili Njemačkoj.

Ta tema je bila posebno popularna u prvoj polovici 2023., a od tada se sporadično pojavljuje. Najnoviji primjer je zgražanje jer je cijena stolice u njemačkoj IKEA-i više nego upola manja od cijene iste stolice u trgovini istog trgovca u Hrvatskoj.

Ista stolica u Njemačkoj puno jeftinija nego u Hrvatskoj

Temu je pokrenula Facebook stranica Halo, inspektore objavom "Uspoređujemo cijene jednog IKEA-inog proizvoda u različitim državama u EU i van nje. I, začudo, Hrvatska je po cijeni od 218 € OPET najskuplja. Pitanje potrošača glasi: Jesmo li kao građani Republike Hrvatske zaista postali 'ovce za šišanje'? Po ovome izgleda da jesmo."

Komentari revoltiranih Hrvata su se uglavnom svodili na lamentiranje o tome kako su u Hrvatskoj plaće manje, a cijene veće nego u Njemačkoj i bogatijim državama, da su Hrvati glup narod, kako strani trgovački lanci pljačkaju građane Hrvatske i da nije pravedno da bilo što bude toliko puno skuplje u državi s manjim plaćama.

Upit o ovome je poslan i IKEA-i Hrvatska, na što je odjel odnosa s javnošću odgovorio: "Prilikom ulaska na neko tržište, osnove za određivanje cijena su situacija na tom tržištu, što uključuje poreze i druga davanja, cijene energenata, logističke karakteristike, primanja građana, prisutnost konkurencije, kao i nabavne cijene koje nisu jednake za sva tržišta.

Sve su to elementi koji u konačnici utječu i na finalnu cijenu proizvoda te su najčešći razlozi zbog kojih i u vrlo bliskim državama postoji odstupanje u cijenama proizvoda."

Prema većini stvari koje je navela IKEA, cijena bi u Hrvatskoj trebala biti manja nego u Njemačkoj

Svi faktori koje je PR odjel naveo su opravdani, utječu na cijenu, ali čak ni zbirno ne mogu opravdati činjenicu da je jedan te isti artikl u Hrvatskoj više nego dvostruko skuplji nego u Njemačkoj, zemlji s puno većim plaćama.

Dapače, neki od faktora koje su naveli govore u prilog tome da bi cijena u Hrvatskoj trebala biti manja. Ali većina djeluje prema tome da cijena u Hrvatskoj bude veća.

Porezi su veći u Hrvatskoj

"Porezi i druga davanja" su komplicirana tema jer je porezni sustav kompleksan i teško je točno odrediti koliko se porezi prelijevaju na cijenu. Okvirno se ipak može vidjeti u kojoj su zemlji veći porezi na prodaju/proizvodnju.

PDV je u svim državama EU glavni oblik oporezivanja te od njega država ubire najviše poreza. To je porez koji kompanije prebacuju na konačnog kupca, tj. građane, i direktno povećava cijenu proizvoda. Standardna stopa (postoje i umanjene) PDV-a u Njemačkoj iznosi 19 posto, što je čak ispod prosjeka EU. S druge strane, stopa PDV-a u Hrvatskoj je 25 posto, druga najveća u EU (Mađarska ima 27 posto).

PDV EU klasificira kao jedan od "poreza na proizvodnju". U Hrvatskoj država godišnje prikupi takvih poreza u iznosu od 17.8 posto BDP-a, a u Njemačkoj 10.1 posto. Definitivno se može govoriti o tome da porezi više povećavaju cijenu proizvoda u Hrvatskoj nego Njemačkoj, ali to nije ni blizu dovoljno da se objasni razlika.

Cijena električne energije za poduzeća je veća u Hrvatskoj nego u Njemačkoj

Ovisno o energentima, u Hrvatskoj su cijene ipak manje. Ali postoji iznimka - električna energija. Cijena za kućanstva je u Hrvatskoj manja, ali to nema utjecaj na cijenu proizvoda u trgovinama.

Nije poznato široj javnosti, ali cijena električne energije za poslovne korisnike je u Hrvatskoj veća nego u Njemačkoj. To vrijedi za sve kategorije poslovnih subjekata po količini potrošene el. energije, od malih do velikih.

U prvoj polovici 2023. su poslovni korisnici u Hrvatskoj s potrošnjom između 2000 MWh i 19.999 MWh plaćali 0.2652 eura po kilovatsatu, a u Njemačkoj 0.2564 eura po kilovatsatu, s uključenim porezima i ostalim davanjima.

Razlika je mala, ali ipak upućuje na to da se veći trošak el. energije u Hrvatskoj prelijeva na proizvode. Cijena goriva je u Njemačkoj veća, ali utjecaj toga na razliku u cijeni poništava sljedeći razlog koji je IKEA navela.

Logistika u Njemačkoj je puno jednostavnija i kraća

Logistika, tj. troškovi transporta u pravilu ne igraju odlučujuću ulogu u formiranju konačne cijene, ali sve ovisi o tipu proizvoda. Za stvari poput stolica, koje zauzimaju puno prostora pri transportu, utjecaj troškova transporta je veći.

IKEA u Njemačkoj ima 55 trgovina, pa je logično da su luke u Njemačkoj među prvima u koje dolaze proizvodi iz prekomorskih zemalja. Čak i ako se radi o nekoj od razvijenih država EU ili o pošiljci iz same Švedske, Njemačka ima logističku prednost. Ta "ušteda" poništava manju cijenu goriva u Hrvatskoj jer je to u konačnici nebitno ako je put transporta veći za Hrvatsku nego za Njemačku.

Plaće su puno manje u Hrvatskoj, prema tome bi ista stolica trebala biti skoro trostruko jeftinija

Primanja građana sugeriraju da bi ista stolica trebala biti jeftinija u Hrvatskoj nego u Njemačkoj. Prosječna plaća u Hrvatskoj je, prema zadnjim podacima (studeni 2023.), iznosila 1208 eura neto, u Njemačkoj oko 3200 eura neto.

Kada se gledaju prihodi po tipu kućanstva, jer obračun neto plaće ovisi o broju djece i uzdržavanih članova, ostaje otprilike ista razlika. Pogledaju li se podaci o godišnjim neto prihodima kućanstva s dvoje djece u kojem oba supružnika rade za prosječnu plaću, u Hrvatskoj takav par godišnje zaradi 23.326 eura, a u Njemačkoj 75.011 eura (podaci se odnose na 2022.).

To jasno sugerira kako je utjecaj na cijenu suprotan od razlike u cijeni koja se pojavljuje kod stolice IKEA-e, tj. da bi cijena trebala biti trostruko veća u Njemačkoj nego u Hrvatskoj, ako se izolira samo taj faktor.

Konkurencija pritišće cijene prema dolje u Njemačkoj, u Hrvatskoj je puno slabija

Konkurencija je u njemačkim gradovima po veličini sličnima Zagrebu daleko veća, da ne govorimo na razini cijele države. Veća konkurencija stvara pritisak prema manjim cijenama, pa izolirano utječe na to da su cijene u Njemačkoj manje.

Pravdanje nabavnom cijenom je neobično jer se može pretpostaviti da IKEA nabavlja istu stolicu od istog proizvođača, radilo se o Njemačkoj ili Hrvatskoj. Eventualna razlika može proizlaziti iz troškova transporta ako se ugovara dostava proizvoda od proizvođača direktno do određene trgovine ili pak svaka trgovina IKEA-e kupi svoje proizvode u tvornici proizvođača.

To ne zvuči kao uređen logistički lanac za jednu multinacionalnu kompaniju koja ima prodajne prostore u brojnim državama, ali ako odjel odnosa s javnošću IKEA-e Hrvatska tvrdi da je tako, onda možda postoji razlog.

Razlika u cijeni istih proizvoda u različitim trgovinama nije rijetkost, čak i kad se radi o istom vlasniku

Na konačnu cijenu djeluje cijeli niz faktora, od internih, na koje kompanija ima utjecaj (uređenost logistike i sposobnost menadžmenta), do onih na koje kompanija ne može utjecati (npr. PDV). U konačnici će politika cijena ipak najviše ovisiti o jednostavnom pitanju: "Prodaje li se?"

Zbog toga različiti proizvodi mogu imati različite cijene među državama, kao i unutar iste države, čak i ako ne postoje drugi faktori koji sugeriraju da bi razlika trebala postojati ili da bi trebala biti manja.

Sasvim je sigurno da, iako je stolica skuplja u Hrvatskoj nego u Njemačkoj, cijeli niz proizvoda ima puno veću cijenu u Njemačkoj nego u Hrvatskoj u istoj trgovini.

To nije ništa neobično jer različite trgovine iste kompanije moraju imati određenu autonomiju kod određivanja cijena. Možda je jedan model posebno popularan kod kupaca u Hrvatskoj, a manje popularan u Njemačkoj.

Osoba koja određuje cijenu u njemačkoj IKEA-i će pokušavati smanjiti cijenu da bi zainteresirala kupce ako se proizvod slabo prodaje. Onaj tko određuje cijenu u Hrvatskoj istom proizvodu može povećati cijenu da bi maksimizirao zaradu po proizvodu.

Nema ništa prevarantski u tome što dvije trgovine u različitim državama imaju drugačije cijene, pa čak i kada neki faktori (npr. plaće) sugeriraju da bi razlika trebala biti u suprotnom smjeru od postojeće. Naravno, kupci imaju puno pravo uspoređivati i komentirati razlike u cijenama, pa čak i vršiti pritisak da se razlika smanji (samo ne zakonskom prisilom).

Ali ne radi se ni o čijoj malicioznosti, pravoj pljački, krivnji uvođenja eura ili nekom drugom razlogu koji nema veze s cjenovnom politikom. Uostalom, IKEA nije jedina u Hrvatskoj koja prodaje stolice, pa revoltirani imaju puno pravo kupovati kod konkurencije.