Istraživanje Greenpeacea: NATO i dalje ima veliku vojnu prednost nad Rusijom

NATO i dalje ima vojnu prednost nad Rusijom, unatoč ponovnom naoružavanju pod predsjednikom Vladimirom Putinom, prema studiji koju je naručio Greenpeace objavljenoj jutros. Analiza vojnih sposobnosti zapadnog saveza i Rusije "ne ostavlja ikakvu sumnju u ukupnu vojnu nadmoć NATO-a. Dvije strane imaju paritet samo u pogledu nuklearnog oružja", zaključili su Herbert Wulf i Christopher Steinmetz, autori studije.
Usporedba po šest parametara
Za potrebe studije Wulf i Steinmetz usporedili su vojni potencijal NATO-a i Rusije na temelju šest središnjih parametara, uključujući vojnu potrošnju.
Otkrili su da zemlje NATO-a zajedno trenutno troše 10 puta više na svoje oružane snage od Rusije (1.19 bilijuna dolara naspram 127 milijardi dolara). Čak i oduzevši udio SAD-a i uzimajući u obzir razlike u kupovnoj moći, NATO još uvijek ima značajnu prednost (430 milijardi dolara prema 300 milijardi dolara).
NATO također ima značajnu prednost kada su u pitanju glavni sustavi naoružanja, pri čemu članice obrambenog saveza imaju ukupno 5406 borbenih zrakoplova (uključujući 2073 u Europi) u usporedbi s 1026 u Rusiji. Samo kada je riječ o strateškim bombarderima, Rusija gotovo dostiže paritet sa Sjedinjenim Državama (129 prema 140), navodi se u studiji.
Rusija zaostaje za NATO-om i ne može ga stići za manje od desetljeća
Rusija zaostaje za NATO-om u mnogim područjima naoružanja i malo je vjerojatno da bi je mogla sustići za manje od desetljeća, ističu autori, dodajući da obrambeni savez također ima veći broj vojnika pod oružjem, kao i dublji rezervoar rezervista.
Zemlje NATO-a dominiraju globalnim tržištem oružja, s više od 70 posto ukupne prodaje. "Umjesto daljnjeg ponovnog naoružavanja, postojeću konvencionalnu superiornost NATO-a treba iskoristiti kao priliku za pripremu i pokretanje inicijativa politike kontrole naoružanja... barem u Europi", rekli su istraživači.
Prema autorima, prvi korak trebao bi biti spašavanje Novog START ugovora o razoružanju, jedinog velikog sporazuma o kontroli nuklearnog naoružanja preostalog između SAD-a i Rusije.

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati