VIŠE od četiri petine građana podržava uspostavu područja bez lova, ribolova, sječe šuma, a više od polovice smatra kako je očuvana priroda najveća vrijednost Hrvatske, pokazalo je istraživanje javnog mnijenja o zaštiti prirode i očuvanju bioraznolikosti u Hrvatskoj.

Istraživanje organiziralo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), a provela agencija Hendal na uzorku od 800 ispitanika iz cijele države, a po završetku MINGOR-ove kampanje "Poslušaj glas prirode".

81.3 posto ispitanih podržava uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa

Cilj te kampanje bio je osvijestiti javnost o važnosti zaštite prirode i informirati je o sustavu njene zaštite u Hrvatskoj u sklopu projekta "Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000". Isto istraživanje Ministarstvo je proveo i prošle godine, prije početka spomenute kampanje.

Ovogodišnje istraživanje je pokazalo da 81.3 posto ispitanika podržava uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa, a da to ne bi podržalo tek njih 6.4 posto. U odnosu na istraživanje iz 2022., smanjio se udio osoba koje ne podržavaju uspostavu područja bez korištenja prirodnih resursa.

Zaštita prirode kao prilika za gospodarski rast

Više od polovice ispitanika (52.7 posto) smatra kako je očuvana priroda najveća vrijednost Hrvatske. U skladu s tim, najveći udio (65.4 posto) ih smatra kako je zaštita prirode prilika za gospodarski rast. Samo 13.6 posto ispitanika tu zaštitu vidi kao kočnicu ili smatra da ne utječe na gospodarski rast (15.1 posto).

Najveći udio ispitanika (51.7 posto) smatra da je oštećenje ili uništavanje prirode u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000 prihvatljivo samo ako je riječ o projektima od velikog javnog interesa i to uz cjelokupnu nadoknadu štete.

Da bi takvo uništavanje i oštećivanje prirode trebalo biti u potpunosti zabranjeno smatra 37 posto ispitanika, dok ih manje od šest posto smatra kako su takve aktivnosti prihvatljive jer gospodarski razvoj ima prednost.

Građani prepoznaju faktore koji uništavaju bioraznolikost

U odnosu na prvi val istraživanja, smanjio se udio onih koji smatraju da je oštećenje ili uništavanje zaštićenih područja radi gospodarskog razvoja prihvatljivo. Istraživanje MINGOR-a obrađivalo je četiri glavne teme – stavovi prema zaštiti prirode, osobna odgovornost, zaštita prirode i gospodarstvo te ekološka mreža Natura 2000.

Značajan porast upoznatosti ispitanika s pojmom "bioraznolikost" te njegovim značenjem, jedan od najvažnijih rezultata istraživanja u odnosu na ono provedeno u 2022. godini. Gotovo dvije trećine ispitanika (63.5 posto) čulo je za pojam bioraznolikost te zna što on označava, što je povećanje od gotovo 12 posto u odnosu na lanjsko istraživanje,

Uz bioraznolikost, građani sve bolje prepoznaju i faktore koji je ugrožavaju. Tu se, prije svega, navode: katastrofe koje je uzrokovao čovjek (64.4 posto) prekomjerno korištenje prirodnih resursa, kao što su sječa šuma, prelov ribe, klasična intenzivna poljoprivreda (61.5 posto) onečišćenje zraka, tla i voda (60.8 posto). 

Posljedice koje nastaju ovakvim djelovanjem čovjeka također su jasno prepoznate te ih iznimno velik broj građana smatra ozbiljnima, priopćeno je iz Ministarstva.