PORAZNO ISTRAŽIVANJE Ljudi koji su pobjegli iz Hrvatske ne žele se vratiti u nju
Foto: 123rf/Index
HRVATSKA, što zbog prirodnog pada, odnosno većeg broja umrlih od rođenih, što zbog iseljavanja, svake godine gubi desetke tisuća stanovnika - prema nekim procjenama samo prošle godine broj stanovnika smanjio se za 90 tisuća.
Od ulaska Hrvatske u Europsku uniju intenziviralo se iseljavanje, a jedna od najatraktivnijih destinacija je Njemačka. U toj se zemlji od 2008. godine broj Hrvata povećao za preko 100 tisuća.
Doc. dr. sc. Tado Jurić je na 1200 ispitanika koji su se odselili upravo u Njemačku proveo istraživanje koje, kako navodi, upozorava na jadnu vezu između političke etike, slabih institucija i iseljavanja.
Iseljavaju (i) zaposleni koji traže bolje prilike
Kako navedi autor istraživanja, najveći broj iseljenika kao razlog migracije naveo je bolje ekonomske okolnosti, ali, pomalo iznenađujuće, ne i nezaposlenost u domovini. Što znači da se iseljavaju (i) zaposleni ljudi koji traže bolje prilike i uvjete života u inozemstvu.
"Bilo je za pretpostaviti da su pravna i ekonomska nesigurnost, nemoral političkih elita i korupcija pridonijeli iseljavanju. Ali da se iseljavaju pretežito zaposlene osobe, nismo očekivali. Također nas je iznenadilo da su mnogima bili bitni tzv. subjektivni motivi. Mnoge motivira želja da dožive i upoznaju nešto novo ili da se usavrše u vlastitoj profesiji, što im u domovini nije omogućeno.
Istraživanje dokazuje da su danas visokoobrazovani i osobe u braku znatno skloniji migriranju.
Čini se da se iselilo više žena nego muškaraca. Posebno je za naglasiti da su to žene u fertilnoj dobi, koje su nositeljice biološke obnove populacije.
Najveću sklonost migriranju iskazuju osobe u dobi između 25 i 45 godina. Kao što je već napomenuto, većina iseljenih su zaposlene osobe, koje najčešće imaju završenu srednju školu (60,7 %), dok je udio visokoobrazovanih 37,8 %. Time je udio visokoobrazovanih osoba u ovome iseljeničkom valu za 12 % veći nego u domovini u dobnoj skupini od 25 do 40 godina", navodi autor.
Rezultati istraživanja pokazuju da se najveći broj iseljenika iselio iz Zagreba, njih 415, a slijedi Slavonija iz koje se iselilo 327 ispitanika.
"Državni zavod za statistiku potvrđuje naše istraživanje, prema kojemu je po broju odseljenih osoba iz Republike Hrvatske u inozemstvo na prvome mjestu Grad Zagreb s 13,4 % od ukupnog broja odseljenih, slijede Osječko-baranjska županija s 10,0 % i Zagrebačka županija s 8,0 %. Prema iseljavanju po županijama u 2015., po ukupnom broju iseljenih prednjače Grad Zagreb (5046), Primorsko-goranska (2549), Zagrebačka (2276), Osječko-baranjska (2212) te Splitsko-dalmatinska županija (2155)'', navodi autor.
Ne žele se vratiti, barem ne do penzije
Velika većina ispitanika zadovoljna je životom u Njemačkoj i ne želi se vratiti, barem ne do mirovine.
''Posebno je zanimljivo pogledati rezultate ocjene zadovoljstva novim životom u Njemačkoj, prema kojima je čak 79 % ispitanika zadovoljno, a svega 3 % nezadovoljno. To potvrđuje i kontrolno pitanje, prema kojemu 88,5 % iseljenika nije požalilo što se odselilo u Njemačku. Nadalje vidimo da je 73 % hrvatskih građana zadovoljno svojom plaćom u Njemačkoj, dok samo 5 % nije zadovoljno. Čak je i po pitanju smještaja, koje se najčešće spominje kao najspornija stavka života u Njemačkoj, velika većina zadovoljna - 69 %, dok je svega 7,2 % nezadovoljno svojim smještajem.
Što se tiče pitanja povratka ili ostanka, većina se sve do mirovine odlučuje za ostanak u Njemačkoj (85 %). Samo 15 posto razmišlja o povratku u nekom kratkom ili srednjoročnom periodu, a 45 % bi se eventualno moglo vratiti samo kada budu u mirovini. Za 40 % ispitanika povratak ni u kojem slučaju ne dolazi u obzir'', navodi autor.
Iseljavaju ljudi u najproduktivnoj dobi
Istraživanje je pokazalo i da su iseljavanju najskloniji ljudi u najproduktivnijoj dobi - između 25 i 40 godina - te da se sada sele cijele obitelji, što u ranijim iseljeničkim valovima nije bio slučaj.
''Najveću sklonost migriranju iskazuju osobe u dobi između 25 i 40 godina, dakle najproduktivniji dio društva. Na uzorku od 1200 ispitanika oni čine 58,33 %. Isto potvrđuju i podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, prema kojima je najveći broj odseljenih u inozemstvo bio u dobi od 20 do 39 godina (46,7 %).
Istraživanje pokazuje da je dominantno obilježje ovoga iseljeničkoga vala iseljavanje kompletnih obitelji, što je u prijašnjim migracijama u Njemačku bio rijedak slučaj. 52,4 % ispitanika migriralo je zajedno s obitelji, samo 20 % ispitanika navodi da je partner ostao u domovini, a 20,4 % da su djeca ostala u domovini", navodi autor.
