VJETROELEKTRANE, koje su stvorene kao alternativa fosilnim gorivima, ipak pridonose klimatskim promjenama zbog načina na koje preraspoređuju toplinu i vlagu u atmosferi, prema istraživanju objavljenom jučer.

Znanstvenici sa Sveučilišta Harvard utvrdili su da bi opskrba strujom čitavih Sjedinjenih Država vjetroelektranama dovela do porasta temperature od 0,54 stupnja Celzija na lokacijama na kojima su te elektrane smještene te za 0,24 stupnja širom Sjedinjenih Država.

"Vjetar je bolji od ugljena po svakom ekološkom kriteriju, no to ne znači da je njegov utjecaj zanemariv", kaže David Keith, autor studije objavljene u Jouleu.

Ograničenje porasta temperature

Za usporedbu, prosječna globalna temperatura porasla je za oko jedan stupanj od kraja 19. stoljeća.

Pariški klimatski sporazum poziva zemlje da ograniče porast temperature na ne više od 1,5 do dva stupnja Celzija kako bi se izbjegle ozbiljne posljedice po okoliš.

Već su ranije provedena istraživanja koja su proučavala utjecaj vjetroelektrana na klimatske promjene. Tako je nedavna studija, čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science, zaključila da bi pokrivanje saharske pustinje vjetroelektranama utjecalo na lokalnu temperaturu, padaline i vegetaciju.

Postavljanje solarnih panela

Znanstvenici s Harvarda kažu da bi postavljanje solarnih panela, koji proizvode istu količinu energije, imalo deset puta manji učinak na okoliš od vjetroelektrana.

"Izravni učinak vjetroelektrana na klimu je trenutačan dok se ekološke koristi od tog izvora energije polako akumuliraju", kaže Keith.

"Ukoliko planirate vjetroelektrane na deset godina, energija iz vjetra u nekim pogledima utječe na klimu snažnije od ugljena ili plina. Ako planirate vjetroelektrane na tisuću godina, onda je struja iz vjetra mnogo čišća od ugljena ili plina."