Italija sprema veliki porezni udar na banke i osiguravatelje
ITALIJA namjerava u iduće tri godine povećati prihode od oporezivanja financijskog sektora za 10,7 milijardi eura, pokazuje nacrt proračunskog plana koji je vlada danas dostavila Europskoj uniji. Od ukupnog iznosa, nešto više od pet milijardi eura trebalo bi se prikupiti već iduće godine. Iskazan udjelom u BDP-u, porezni prihod trebao bi iduće godine iznositi 0,21 posto, u 2028. godini 0,13 posto, a u 2029. godini 0,1 posto.
Dokument ne navodi kako vlada namjerava pribaviti taj novac. Novi nameti nadovezuju se na mjere iz ovogodišnjeg proračuna, kojima vlada do kraja 2028. planira od banaka i osiguravatelja prikupiti još 12 milijardi eura. Paket uključuje i povećanje porezne stope u višem razredu IRAP-a, poreza koji se obračunava na regionalnoj razini.
Ministar gospodarstva Giancarlo Giorgetti veće porezno opterećenje pravda slabom konkurencijom u financijskom sektoru. Banke i osiguravatelji, ističe, imali su koristi i od povećanja kamatnih stopa Europske središnje banke (ESB) te od državnih jamstava za kredite u razdoblju nakon pandemije koronavirusa.
Planiraju i prihode od oporezivanja igara na sreću
Vlada planira dodatne prihode i od oporezivanja sektora igara na sreću, i to oko dvije milijarde eura do 2029. godine, odnosno 0,08 posto BDP-a. Nacrt pak ne navodi konkretne namete energetskim kompanijama, premda je vlada proteklih tjedana spominjala tu mogućnost.
Predviđena su, međutim, dodatna povećanja poreza koja nisu pobliže određena, a trebala bi u razdoblju od 2027. do 2029. iznositi ukupno 0,44 posto BDP-a. Velike energetske kompanije, uključujući i državni Eni, odlučile su ograničiti cijene kako bi pomogle vladi premijerke Giorgije Meloni u obuzdavanju poskupljenja goriva.
Vlada očekuje da će proračunski deficit iduće godine porasti
Njihov potez tumači se kao pokušaj da se vladu odvrati od uvođenja poreza na izvanrednu dobit. Istodobno, Italija za iduću godinu planira smanjiti poreze i povećati javnu potrošnju u ukupnom iznosu od 23,5 milijardi eura, što odgovara 0,98 posto BDP-a.
Unatoč planiranim mjerama, vlada očekuje da će proračunski deficit iduće godine porasti na 3,4 posto BDP-a, s očekivanih 2,9 posto u 2026. godini. U 2028. trebao bi se blago smanjiti, na 3,2 posto BDP-a.