PARLAMENTARNI izbori u Rusiji nisu donijeli iznenađenja u pogledu stabilnosti vlasti predsjednika Vladimira Putina. Prema preliminarnim rezultatima, stranka Ujedinjena Rusija, koju podržava Kremlj, osvojila je gotovo 58 posto glasova. Glavno pitanje koje se postavlja nakon izbora jest hoće li Kremlj pokrenuti novi krug mobilizacije, kada i u kojem obliku. Kijev je i ranije upozoravao da bi se to moglo dogoditi nakon izbora, a Rusiji bi novi vojnici mogli biti potrebni za ostvarenje ratnih ciljeva.

Rusija je i dalje usmjerena na zauzimanje cijele Donjecke oblasti. Ukrajinski dužnosnici navode da Kremlj taj cilj želi ostvariti do kraja 2026., dok ruska vojska navodno pokušava produljiti rok do ožujka 2027. godine.

Za nastavak vojne kampanje Rusiji će u svakom slučaju trebati dodatno ljudstvo. Prema ukrajinskim obavještajnim podacima, ruski Glavni stožer spreman je mobilizirati oko 300.000 ljudi tijekom 2026. i još toliko 2027. godine. Te snage dolaze uz približno 400.000 ljudi godišnje, koliko je Rusiji potrebno samo za nadoknadu gubitaka, izjavio je jedan visoki ukrajinski dužnosnik.

Istodobno pada i broj dragovoljaca koji potpisuju ugovore. Od siječnja do kolovoza ove godine ugovor je potpisalo oko 234.000 ljudi, dok ih je u istom razdoblju 2025. bilo otprilike 260.000. Moskva gubi ljudstvo otprilike istom brzinom kojom ga uspijeva i nadomjestiti. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srpnju je izjavio da je Rusija od početka 2026. imala gotovo 225.500 gubitaka.

Ukrajinske vlasti procjenjuju da ukupni ruski vojni gubici od početka invazije iznose oko 1,6 milijuna ljudi, od čega je oko 700.000 poginulih. Te je brojke teško neovisno provjeriti jer nijedna strana ne objavljuje podatke o vlastitim gubicima.

Fragmentirana mobilizacija

Prva Putinova objava djelomične mobilizacije 2022. godine izazvala je najjači unutarnji otpor ratu i potaknula stotine tisuća Rusa da napuste zemlju. Ovoga puta upućeni izvori očekuju suptilniji proces, koji bi kombinirao pritisak na rezerviste, nastavak novačenja po ugovoru i druge mjere, ali bez službene objave mobilizacije.

"Koristit će polovična rješenja i svaki će korak zasebno opravdavati", rekao je Artem Kliga, odvjetnik i voditelj pravnog odjela Pokreta prigovarača savjesti. To je neovisna ruska nevladina organizacija u egzilu koja pomaže građanima u legalnom izbjegavanju vojne službe.

Kremlj je odlučno odbacio takve planove. Putin je 1. rujna izvještaje o novoj mobilizaciji nazvao "besmislicama". Njegov glasnogovornik Dmitrij Peskov još je 25. kolovoza takve napise proglasio "izmišljotinama" koje, kako je rekao, širi Ukrajina kako bi destabilizirala Rusiju.

"Sve što vlasti poduzimaju usmjereno je na to da se što više odmaknu od same riječi 'mobilizacija' i straha koji ona izaziva", dodao je Kliga. Koliko će proces biti vidljiv ovisi o njegovu opsegu. Kremlj tek treba odlučiti koliki će dio zahtjeva Glavnog stožera odobriti i kada, rekao je anonimni izvor iz ukrajinskog obrambenog sektora.

"Ako brojka bude prihvatljiva, proces bi mogao ostati prikriven. Ako bude znatna, to neće moći sakriti", navodi isti izvor. Novi ročnici bi nakon poziva prošli osnovnu obuku od dva do četiri tjedna, a zatim bi bili poslani u borbene postrojbe.

Rezervisti bi mogli biti prvi na redu

Aktivna pričuva u Rusiji čini relativno malu skupinu unutar šireg sustava rezervista. Riječ je o civilima koji su potpisali ugovore s Ministarstvom obrane i obvezali se da će biti na raspolaganju vojsci dok istodobno nastavljaju s civilnim životom.

Kremlj od 2025. godine pojačano koristi aktivnu pričuvu, pa ih angažira i na zaštiti ključne infrastrukture te u suzbijanju napada dronovima u ruskim regijama. Sada postoje naznake da se pritisak na tu skupinu pojačava.

Kliga navodi da se oko 60 posto zahtjeva za pomoć koje je njegova organizacija primila ovog ljeta odnosilo na rezerviste. To je značajan porast u odnosu na uobičajenih 20 do 30 posto i ujedno najveći udio koji su ikada zabilježili. "Bili smo iskreno iznenađeni", rekao je. "Mnogi od njih dobivaju pozive prvi put nakon mnogo godina i paničare."

Osim ugovorne pričuve, postoji i znatno veća neaktivna vojna rezerva. Svaki muškarac koji odsluži 12-mjesečni obvezni vojni rok, a može ga započeti s 18 godina, ulazi u neaktivnu pričuvu. To znači da može biti mobiliziran već s 19 godina. Usporedbe radi, opća mobilizacija u Ukrajini uglavnom obuhvaća vojne obveznike u dobi od 25 do 60 godina.

Rusija je danas također bolje opremljena za prisilnu dostavu poziva nego što je bila 2022. Elektronički pozivi zakonski se smatraju uručenima nakon sedam dana, neovisno o tome je li ih primatelj otvorio. Onima koji se ne odazovu može se zabraniti podizanje kredita, oduzeti vozačka dozvola te blokirati transakcije nekretninama i vozilima.

Širenje kruga regrutacije

Dragovoljno potpisivanje ugovora vjerojatno će ostati jedan od glavnih načina popunjavanja ruskih vojnih redova. Sustav već sada obuhvaća muškarce svih dobnih skupina i društvenih slojeva, od studenata i ročnika do starijih muškaraca, osoba u financijskim poteškoćama, stranaca i zatvorenika.

"Kada govorimo o mobilizaciji, često zanemarujemo veliku skupinu muškaraca koji su već unovačeni za rat", kaže Kliga. "Drugim riječima, već su došli do svih do kojih su mogli."

Ono što će se vjerojatno promijeniti jest razina pritiska. Ukrajinska vojna obavještajna služba navodi da Rusija priprema strožu kontrolu vojne evidencije, nove mehanizme za novačenje zatvorenika i dodatne prisilne mjere.

Kliga ističe da je njegova organizacija već krajem 2025. počela bilježiti više slučajeva prijevare i prisile. Jedan od primjera dogodio se u lipnju, kada su policija i vojni uredi proveli zajedničke racije u nekoliko gradova Penzenske oblasti kako bi priveli muškarce koji se navodno nisu prijavili u vojnu evidenciju.

Izravno masovno nasilje nije pravilo, kaže Kliga, ali takve racije mogu najaviti zaokret prema modelu novačenja s više prisile. "Sljedeći bi na red mogli doći nezaposleni i oni koji traže posao", dodao je.

Što to znači za Ukrajinu

Predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da će većina novomobiliziranih ruskih vojnika vjerojatno biti poslana kao pojačanje za ofenzivu u istočnoj Ukrajini, pogotovo u Donjeckoj oblasti, ili će se koristiti za stvaranje pritiska sa sjevera, prema Kijevu i Černihivu iz smjera Bjelorusije. Cilj bi u oba slučaja bio rastegnuti ukrajinsku obranu i oslabiti njezine položaje na istoku.

Istodobno se i Ukrajina suočava s vlastitim manjkom ljudstva. Šef Ureda predsjednika Kirilo Budanov izjavio je u kolovozu da zemlja mora mobilizirati najmanje 30.000 ljudi mjesečno samo da bi održala postojeću razinu snaga. Za državu koja ima znatno manje stanovnika od Rusije, održavanje takvog tempa predstavlja puno veći teret.

Iako Rusija ima prednost u ljudstvu, zalihama topništva i balističkim projektilima, zapovjednik Oleksandr Sirski u lipnju je izjavio da je Ukrajina preuzela inicijativu u ratovanju dronovima. To uključuje FPV dronove te udare srednjeg i dugog dometa.

Ukrajina također nastoji smanjiti zaostatak i na drugim tehnološkim poljima. Očekuje se da će dva balistička projektila domaće proizvodnje ući u upotrebu u idućim mjesecima, a Kijev s europskim partnerima radi na protubalističkom sustavu Freyja.

Mihajlo Samus, ukrajinski vojni stručnjak i direktor Mreže za istraživanje nove geopolitike, smatra da bi odgovor Ukrajine trebao biti jačanje onih područja u kojima može kompenzirati rusku brojčanu nadmoć.

"Ako Rusi žele koristiti tijela svojih građana umjesto tehnologije, to je njihov izbor", rekao je. "Mi moramo nastaviti razvijati tehnologiju, poboljšati učinkovitost vojnih korpusa, stvarati nove grupacije postrojbi, povećati broj dronova te razvijati robotiku i autonomne sustave."

"Ovo nije Prvi svjetski rat. Ovo je rat tehnologije."