VIŠE od 60 milijuna Nijemaca moći će u nedjelju glasati na izborima za 20. saziv Bundestaga.

Ovo su najvažnije činjenice o njemačkim izborima:

KANDIDATI: Kancelari dviju političkih skupina tradicionalno oblikuju povijest Savezne Republike Njemačke, a to su Kršćansko-demokratska unija/Kršćansko-socijalna unija (CDU/CSU, desni centar) i Socijaldemokratska stranka (SPD, lijevi centar).

Samo dva puta biračima se nudila treća opcija - godine 2002. kada je liberalna Slobodna demokratska stranka (FDP) istaknula trećeg službenog kandidata za kancelara, Guida Westerwellea i 2021. kada su Zeleni istaknuli Annalenu Baerbock.

STRANKE: U Bundestagu zastupnike sada ima sedam stranaka. CDU i CSU zasebne su stranke, CSU je aktivan samo u Bavarskoj, a CDU pokriva ostatak zemlje, ali u parlamentu rade zajedno kao jedna skupina.

Na izborima se natječe ukupno 47 stranaka, uključujući „Stranku za promjene, vegetarijance i vegane” te „Hip-hop stranku”. Većina ih ne prijeđe prag od pet posto za ulazak u parlament.

Predstavnici i suparnici

PREDSTAVNICI: Izborni zakon predviđa ukupno 598 zastupnika u parlamentu. No zbog složenog načina na koji se zastupnička mjesta dodjeljuju nakon izbora, ta brojka je obično veća. Bundestag je trenutačno najveći u povijesti Savezne Republike Njemačke i ima ukupno 709 zastupnika. Komisija za reformu zadužena je da pronađe rješenje za to do sredine 2023. No broj izbornih jedinica na ovim izborima ostaje nepromijenjen i iznosi 299.

LOKALNI SUPARNICI: Dvoje kandidata za kancelara, čelnica Zelenih Annalena Baerbock i savezni ministar financija Olaf Scholz iz SPD-a, bore se za ulazak u parlament u istoj izbornoj jedinici u Potsdamu. 

BIRAČI: Savezni ured za statistiku procjenjuje da oko 60.4 milijuna Nijemaca ima pravo glasa – 31.2 milijuna žena i 29.2 milijuna muškaraca. Većina birača (12.8 milijuna) dolazi iz velike industrijske države Sjeverne Rajne-Vestfalije na zapadu zemlje, a slijedi Bavarska na jugu s 9.4 milijuna birača. Oko 2.8 milijuna ljudi glasa prvi put na izborima za Bundestag.

Odaziv glasača

ODAZIV: Njemačka je imala izrazito visok odaziv birača do 1980-ih. Na nacionalnoj razini tada je glasalo preko 90 posto birača, a na pokrajinskim više od 80 posto. No odaziv je jako pao s prvim izborima u ujedinjenoj Njemačkoj 1990. Samo 70.9 posto birača glasalo je na saveznim izborima 2009. Godine 2017. glasalo je 76.2 posto birača.

POŠTANSKI GLASOVI: Od 2009. birači mogu glasati putem pošte, a da za to ne moraju imati neki poseban razlog. Udio poštanskih glasova dramatično je porastao s vremenom, s manje od pet posto na 28.6 posto 2017.