Objavljeni rezultati zadnje ankete uoči izbora u Srbiji. Samo tri liste prelaze prag
PREMA posljednjem istraživanju Ipsosa uoči parlamentarnih izbora u Srbiji, lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" mogla bi osvojiti 47.4 posto glasova, dok se drugoplasiranoj listi "Studentska lista - studenti pobjeđuju" predviđa 40 posto glasova. Najveće iznenađenje istraživanja jest to što bi liste "Autentična desnica" i "Europska Srbija" mogle ostati ispod izbornog praga, navodi RTS.
Prema anketi objavljenoj na internetskoj stranici Ipsosa, Vučićeva lista osvojila bi najviše mandata jer ima potporu 47.4 posto birača koji namjeravaju izaći na izbore. Na drugom mjestu je studentska lista s 40 posto, dok je treća lista "Ivica Dačić - Faktor stabilnosti" s 3.2 posto potpore. To su jedine tri liste koje prelaze izborni prag od tri posto.
"Istraživanja nakon izbora pokazuju da dio birača odluku o tome za koga će glasati donosi u posljednjih nekoliko dana prije izbora. Zbog toga, kao i zbog niske lojalnosti birača određenih stranaka, moguće je da u posljednji trenutak dođe do prelijevanja glasova između stranaka unutar sličnih političkih blokova", napominju iz Ipsosa.
Očekuje se izlaznost iznad 60 posto
Očekuje se da će na izbore izaći 64.7 posto birača. Uzimajući u obzir statističku pogrešku uzorka, izlaznost bi se mogla kretati između 62.9 i 66.5 posto upisanih birača. Istraživanje je naručila lista "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Istraživanje biračkih preferencija provedeno je na uzorku od 3.624 ispitanika, u razdoblju od utorka do četvrtka. Uzorak je reprezentativan za punoljetno stanovništvo Srbije, bez Kosova i Metohije.
U istraživanje nisu uključeni građani s pravom glasa koji žive na Kosovu i Metohiji, kao ni oni koji žive u inozemstvu. Podaci su prikupljeni kombinacijom telefonskih anketa putem fiksnih i mobilnih telefona te internetskih anketa među članovima Ipsosova internetskog panela. Telefonske ankete činile su 90 posto uzorka, a internetske 10 posto.
Postotak očekivane izlaznosti izračunan je na temelju cijelog uzorka, dok su udjeli glasova pojedinih izbornih lista procijenjeni među ispitanicima koji su se izjasnili o tome za koga će glasati. U procjenu su uključeni i nevažeći listići, za koje je Ipsos, na temelju rezultata prethodnih izbora, pretpostavio da će činiti 2.5 posto.
U anketi beogradskog časopisa vode studenti
Anketa beogradskog časopisa za političku teoriju i društvena istraživanja Nova srpska politička misao (NSPM), objavljena u utorak, prednost je, pak, dala studentima sa 44.5 posto glasova, dok bi listu SNS-a podržalo 42.7 posto birača.
Jasno je da će najveći izazov kandidatima vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), predvođenim donedavnim srbijanskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, biti upravo "Studentska lista - studenti pobjeđuju".
Vučić i SNS su, s različitim koalicijskim partnerima, na vlasti od 2012. godine, no ozbiljno ih je uzdrmao val protuvladinih prosvjeda koje su, optužujući vlast za korupciju, partijski klijentelizam i urušavanje demokratskih institucija u zemlji, predvodili studenti nakon pogibije 16 osoba u padu nadstrešnice na novosadskom željezničkom kolodvoru 1. studenog 2024. godine.
Vučić podnio ostavku na mjesto predsjednika
Studentski pokret, čije su brojne akcije, od blokade više od 60 fakulteta, preko štafetnog maratona do sjedišta Europske unije i bicikliranja u Strasbourg, do tisuća prepješačenih kilometara i masovnih skupova, animirale javnost diljem Srbije, zatražio je prijevremene parlamentarne izbore, a potom je ponudio i trenutno najjaču oporbenu grupaciju, "Studentsku listu - studenti pobjeđuju", sastavljenu od predstavnika akademske zajednice, znanstvenika, sveučilišnih profesora, liječnika i brojnih javnih osoba.
Dok obje strane očekuju pobjedu, vlast studente, njihove pristaše i oporbene stranke koje ih podržavaju naziva "blokaderima", "stranim plaćenicima", "eksponentima inozemnih službi" i "teroristima", a studentski pokret "obojenom revolucijom", aludirajući na Narančastu revoluciju 2004. i 2005. godine u Ukrajini i svrgavanje proruskog režima.
Vučić je 27. rujna podnio ostavku i time skratio svoj drugi predsjednički mandat, nakon kojeg se više ne može kandidirati za predsjednika države. Tom je prilikom istaknuo ambiciju da napravi političku rošadu i po drugi put postane predsjednik vlade.
Rekao je da izbornu kampanju želi voditi "kao običan građanin", uzdajući se u uvjerljivu pobjedu naprednjaka koja bi mu, nakon dva predsjednička mandata, omogućila i drugi premijerski mandat.
Prvi rezultati očekuju se u nedjelju do 22 sata
U Srbiji od ponoći traje izborna šutnja. Izbori 25. listopada bit će petnaesti po redu od uvođenja višestranačkog sustava u Srbiji, a jedanaesti prijevremeni. Za 250 zastupničkih mandata natječe se 18 lista s ukupno 2.418 kandidata. Devet lista kandidirale su manjinske nacionalne zajednice, no među njima nije hrvatska, koja neće imati svog kandidata.
Pravo glasa ima ukupno 6.450.523 birača, a glasat će se na 8.392 biračka mjesta, od kojih su 93 u inozemstvu, gdje je u 37 država prijavljeno ukupno 102.147 birača. Svi birači glasovat će prema lokalnom vremenu u Srbiji, pa će se u nekim državama, poput SAD-a i Australije, glasati i tijekom noći.
Sva biračka mjesta otvaraju se 25. listopada u sedam sati, a zatvaraju u 20 sati, do kada traje izborna šutnja. Prvi preliminarni rezultati očekuju se u nedjelju do 22 sata.