PREDSJEDATELJ Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović odbacio je tvrdnje da Bošnjaci u toj zemlji pokušavaju preuzeti potpunu vlast koristeći činjenicu da su brojčano najveći narod, no istodobno je najavio kako sada slijedi borba u kojoj će se oni morati izboriti za ukidanje "diktature manjine nad većinom".

U intervjuu koji je u četvrtak objavio portal Faktor, blizak Stranci demokratske akcije (SDA), Izetbegović, čelnik te stranke, odbacio je optužbe kako svojom politikom pokušava progurati ideju unitarne države u kojoj bi Bošnjaci zbog svoje brojnosti imali prevlast.

Takve tvrdnje koje učestalo dolaze iz stranaka s hrvatskim i srpskim predznakom Izetbegović je opisao kao "jednostranu propagandu koja vrijeđa zdrav razum i koja je zamorila građane BiH, posebice Bošnjake".

Ustvrdio je kako je stvarno stanje zapravo potpuno obrnuto, a kao dokaz za to je ponudio statistiku koja govori o sudjelovanju osoba iz reda hrvatskog naroda u tijelima vlasti na različitim razinama.

Tako, tvrdi Izetbegović, u Federaciji BiH, gdje Hrvati čine 22 posto stanovništva, oni u vlasti sudjeluju sa 40 posto, a na razini države, u kojoj Hrvati čine 12 posto stanovništva, u vlasti sudjeluju s 33 posto.

"I to je redovno na račun Bošnjaka, tako da će se Bošnjaci morati u skoroj budućnosti izboriti za prestanak diktature manjine nad većinom, za poziciju koja im po Ustavu pripada - proporcionalnu zastupljenost u formiranju strukture vlasti", najavio je Izetbegović.

On je istodobno optužio HDZ BiH da svojim zahtjevima u pogledu izmjena izbornog zakona nastoji učvrstiti nepravedne podjele unutar države po etničkim crtama.

"Oni (HDZ BiH) bi vratili demokratski razvoj zemlje dvadeset godina unatrag"

Time je aludirao na zahtjeve HDZ BiH da se izborna pravila u dijelu koji se odnosi na način biranja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH izmijene tako da se ti zastupnici koji čine nacionalne klubove u tom domu biraju iz onih županija u kojima pripadnici jednog naroda čine apsolutnu ili relativnu većinu.

"Oni (HDZ BiH) bi vratili demokratski razvoj zemlje dvadeset godina unatrag, onemogućili provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava u slučajevima Sejdić-Finci, Zornić i Pilav, podijelili bosanskohercegovačko društvo po etničkim crtama i zaustavili BiH na njenom europskom putu. HDZ traži da se građanima BiH onemogući glasanje po vlastitoj savjesti i izboru, da se ono striktno ograniči na pripadnike vlastite etničke skupine što je u potpunoj koliziji s europskim i općenito demokratskim standardima", kazao je Izetbegović.

Dodao je kako ipak postoje "minimalni izgledi" da se takvo stanje prevlada i "pobijedi razum" odnosno dogovore izmjene izbornog zakona kako bi se izbjegla kriza u uspostavi vlasti nakon listopadskih izbora.

Izetbegović je kazao i kako u predstojećem razdoblju očekuje vidljivije angažiranje međunarodne zajednice u rješavanju problema u BiH, tim prije jer, prema njegovu sudu, postoji snažna odlučnost Europske unije da integrira cijeli zapadni Balkan.

Pojasnio je kako sada valja očekivati jasnu potporu pozitivnim procesima i suprotstavljanje retrogradnim snagama, ali i pritisak na "kočničare".

Potkraj lipnja, tvrdi Izetbegović, Vijeće EU-a trebalo bi usvojiti zaključke koji se odnose na Bosnu i Hercegovinu a u tom će dokumentu biti imenovani "kočničari" za koje se ocjenjuje da opstruiraju donošenje potrebnih zakona te promoviraju prijedloge koji su u sudaru s presudom Sejdić-Finci, potiču retoriku koja priziva podjele i kojom se veliča ratne zločince.