NAKON ukidanja masovne karantene, poznatije kao lockdown, među svjetskim vladama i stručnjacima došlo je do svojevrsnog konsenzusa da se ovako rigorozne mjere suzbijanja pandemije koronavirusa neće ponovo uvoditi, osim na lokalnoj razini.

No Izrael je u nedjelju postala prva zemlja koja je odstupila od takvog konsenzusa i najavila ponovno uvođenje lockdowna u trajanju od cijelog tjedna, u cijeloj zemlji. 

Izrael se dosad relativno uspješno nosio s epidemijom covida-19, po svemu sudeći zahvaljujući karanteni i ostalim mjerama socijalnog distanciranja koje je uveo na proljeće, za vrijeme prvog vala epidemije. Tako prema stranici Worldometers Izrael ima 156.823 potvrđena slučaja i 1219 smrti od covida-19, što je 122 smrti na milijun stanovnika. Usporedbe radi, Švedska ima 578 potvrđenih smrti na milijun stanovnika, a Belgija 856. Hrvatska pak ima samo 55 mrtvih na milijun stanovnika. 

Broj novozaraženih obara rekorde u Izraelu

U isto vrijeme, Izrael ima prilično visok broj potvrđenih slučajeva na milijun stanovnika - 17.050, što ga smješta na neslavno 14. mjesto na svijetu po broju zaraženih. 

A pogled na graf s novim dnevnim slučajevima u Izraelu nudi, barem na prvi pogled, objašnjenje zašto su se izraelske vlasti odlučile na ovaj drastičan potez. Počevši od 31. kolovoza pa sve do 10. rujna, Izrael je sedam puta oborio dotadašnji rekord u broju novih dnevnih slučajeva.

10. rujna je tako u Izraelu zabilježeno čak 4429 novih slučajeva. Iako je u sljedeća tri dana došlo do pada novih slučajeva, pa su tako u nedjelju zabilježena samo 2882 slučaja, teško je reći je li riječ o početku pada krivulje ili samo o uobičajenim dnevnim oscilacijama. 

Zanimljivo je da je, ipak, dnevni broj potvrđenih smrti od covida-19 i dalje ispod 20 dnevno, uz iznimku od 19. kolovoza kad su zabilježene čak 73 smrti. Ipak, primjetan je porast od početka srpnja, kad je sedmodnevni prosjek smrti iznosio 2-3, do prošlog tjedna kad se popeo i iznad 15 smrti dnevno. 

Jesu li prosvjedi protiv Netanyahua pravi razlog za novu karantenu?

Međutim, i društveno-političke okolnosti, a ne samo one epidemiološke, mogle bi biti faktor u odluci Netanyahuove vlade. Izraelci, naime, već tjednima protiv nove-stare Netanyahuove vlade, koju je on formirao u koaliciji nacionalnog jedinstva s vođom oporbe Bennyjem Gantzom. Nakon triju izbora u dvije godine ni vlast ni oporba nisu same uspjele formirati većinsku vladu, Gantz i Netanyahu dogovorili su se da će rotirati na premijerskoj poziciji.

Osim toga, kritiziraju ga da je popustio židovskim i muslimanskim vjerskim vođama i zbog njihovog pritiska odustao od plana za uvođenje lokalnih karantena koje bi onemogućile vjerska okupljanja. 

No prosvjednici, čije je nezadovoljstvo zbog navodne Netanyahuove korupcije sada produbljeno zbog koronakrize, traže Netanyahuovu ostavku. Zamjeraju mu što je, zaokupljen političkom i pravnom borbom za ostanak na vlasti (i slobodi) dozvolio da se koronavirus preko ljeta vrati na velika vrata. Netanyahu je u kolovozu odgovorio prosvjednicima nazivajući ih "inkubatorima koronavirusa" zbog okupljanja na ulicama, a napao je i medije zbog navodne podrške prosvjednicima. 

Protiv Netanyahua se, podsjetimo, vodi sudski postupak zbog korupcije. Konkretno, optužen je za prevaru, kršenje povjerenja i primanje mita.

Moći će se prosvjedovati, ali samo 500 metara od doma?

A sada, prigodno, protivnici izraelskog premijera više neće moći prosvjedovati do kraja karantene. Odnosno, moći će prosvjedovati samo unutar 500 metara od svog doma. 

Sumnje da je novi lockdown politički motiviran potaknuo je i ministar javne sigurnosti Amir Ohana koji je najavio da će policija "razbiti" okupljanja. 

"Fokus mora biti na okupljanjima i na prisilnom rastjerivanju okupljanja. Policija to već radi, ali sad će to raditi još rigoroznije", rekao je Ohana. 

Kako pišu izraelske ljevičarske novine Haaretz u riječi urednika, Ohanine riječi "bacaju sumnju na vjerodostojnost lockdowna i motivaciju za njegovo uvođenje, intenzivirajući strahove da je on zamišljen kako bi ugušio prosvjede". Naime, Netanyahu je pri uvođenju prvog lockdowna u ožujku ostavio iznimku za prosvjede, no sada su prosvjedi praktički onemogućeni.

Karantena stupa na snagu na židovski praznik Roš Hašana 

>>Novi lockdown u Izraelu

U svakom slučaju, nacionalna karantena na snagu stupa u petak, na židovski novogodišnji praznik Roš Hašana, a trajat će tri tjedna, javljaju izraelski mediji. Karantena se uvodi u sklopu dugoročnog epidemiološkog plana u tri faze. 

U prvoj fazi ljudi se neće moći udaljavati od domova više od 500 metara i zatvorit će se škole, vrtići, trgovački centri, restorani i hoteli. Supermarketi i ljekarne ostat će otvoreni, kao i aerodrom Ben Gurion. Nevladini uredi i poslovne radnje mogu ostati otvorene, ali ne smiju primati mušterije. Okupljanja na otvorenom bit će ograničena na najviše 20 ljudi, a ona u zatvorenim prostorima na 10 ljudi.

U drugoj će se fazi ograničiti kretanja između gradova i masovna okupljanja, a ostat će zatvorene školske ustanove, restorani i trgovine. Učenici od petog razreda naviše pohađat će online nastavu, a građanima će se savjetovati da rade od kuće.

Iako je ublažavanje najavljeno kada dođe do značajnijeg pada u broju novozaraženih, vlasti nisu precizirale o kolikom bi se padu trebalo raditi, piše CNN.

"Naš cilj je zaustaviti porast (slučajeva) i smanjiti morbiditet. Znam da ovi koraci nose tešku cijenu za sve nas. Ovo nije praznik na kakav smo navikli", poručio je izraelski premijer Benjamin Netanyahu na press-konferenciji.

Netanyahu: Naš stožer je podigao crvenu zastavu

Izraelski premijer, koji je na proljeće hvalio izraelski odgovor na epidemiju kao primjer svijetu, naglasio je da je šef nacionalnog stožera za koronavirus podigao "crvenu zastavu s obzirom na sposobnost zdravstvenog sustava da se nosi s izazovima koji su pred nama". 

"Dužnosnici ministarstva zdravstva i bolnički ravnatelji upozorili su nas da nas stope smrtnosti prisiljavaju na neposredne mjere. Dio bolničkog osoblja i bolnica je preplavljen", dodao je izraelski premijer. Nedugo nakon ove presice odletio je za Washington na ceremoniju uspostave diplomatskih odnosa s Bahrainom, u čemu je administracija Donalda Trumpa pomogla kao posrednik. 

Osim toga, ministar stanovanja i predsjednik jedne od ultraortodoksnih židovskih stranaka u vladajućoj koaliciji Yaakov Litzman, koji je za vrijeme prvog vala epidemije bio i ministar zdravstva, dao je ostavku na dan odluke o novoj karanteni. Litzman je objasnio da je dao ostavku jer se protivi uvođenju opće karantene za vrijeme židovskih praznika.