AMERIČKI predsjednik Donald Trump i izraelski premijer Benjamin Netanyahu posljednjih su mjeseci u odnosu koji sve više nalikuje političkoj sapunici, piše izraelski Haaretz u analizi o sve dubljoj krizi u odnosima Izraela i SAD-a.

Trump je prošle subote navečer izraelskom novinaru Baraku Ravidu rekao da je Netanyahu zatražio osobni susret, koji se možda trebao dogoditi ovog tjedna. Do četvrtka, međutim, od posjeta nije bilo ništa, a vijest je brzo potisnuta novim krizama na Bliskom istoku.

Netanyahu ima niz geopolitičkih razloga za susret s Trumpom, no jednako mu je važan i dojam koji bi takav susret ostavio na izraelsku javnost. Želi se prikazati kao iskusan državnik koji i dalje ima izravan pristup američkom predsjedniku, osobito uoči izbora.

Trump je u Izraelu imao gotovo mitski status

Početkom 2025., a zatim ponovno prošlog listopada, Trump je u Izraelu uživao gotovo mitski status. Velik dio izraelske javnosti smatrao ga je čovjekom koji je pomogao u oslobađanju talaca koje je Hamas oteo 7. listopada.

Prema podacima koje navodi Haaretz, gotovo tri četvrtine Izraelaca pripisalo je prvi dogovor o taocima Trumpu, a čak 95 posto reklo je da je pridonio konačnom oslobađanju talaca u listopadu. To je bilo više od 40 postotnih bodova iznad udjela onih koji su zasluge pripisali Netanyahuu.

Kada su Izrael i SAD krajem veljače započeli rat s Iranom, veliki izraelski gradovi bili su ukrašeni američkim zastavama uz izraelske. Anketa Izraelskog instituta za demokraciju iz ožujka pokazala je da šest od deset Izraelaca vjeruje kako su sigurnosne potrebe Izraela Trumpu središnja briga.

Nepopularan memorandum

No taj se dojam brzo promijenio. Trumpov ugled jamca izraelske sigurnosti pao je nakon nepopularnog prekida vatre u Iranu i primirja koje je prisilio Izrael da prihvati u Libanonu.

Izrael i Hezbolah nikada nisu potpuno prestali pucati, a dok su izraelski vojnici ginuli u napadima dronovima, Trump je natjerao Izrael da se ponovno obveže na prekid vatre kroz izrazito nepopularan memorandum o razumijevanju s Iranom.

Kada je Izraelski institut za demokraciju ovog mjeseca ponovio pitanje o tome smatraju li Izraelci da su njihove sigurnosne potrebe Trumpu središnja briga, samo je 28 posto odgovorilo potvrdno. To je pad od 32 postotna boda u odnosu na ožujak.

Netanyahu se našao u dvostrukom problemu

Trump je posljednjih mjeseci Netanyahuu priredio niz javnih poniženja. Preko medija je potvrđivao da je psovao Bibija i nazivao ga ludim, a povremeno ga je prikazivao i kao svog poslušnika. No problem za Netanyahua nije samo u tome je li s Trumpom u dobrim ili lošim odnosima. Ankete pokazuju da se Izraelci sve aktivnije protive Trumpovoj politici na Bliskom istoku.

To Netanyahua pogađa na dvije razine. Operativno, izraelska desnica ga doživljava kao sputanog vođu, dok bi dio njegovih birača želio agresivniju politiku prema Libanonu, Gazi i Iranu. Politički, čini se da je Netanyahu loše procijenio odnos s Trumpom i u njemu se zapleo.

Zato je teško vidjeti kako bi čak i velika Trumpova gesta mogla preokrenuti pad Netanyahuove popularnosti. Oni koji su protiv Netanyahua neće se predomisliti zbog Trumpova posjeta, dok su njegovi najvjerniji pristaše već uz njega.

Dinamika se uvijek može promijeniti. Trump je u posljednjih 48 sati proglasio memorandum o razumijevanju s Iranom mrtvim, što bi moglo otvoriti prostor za novu eskalaciju ili, kako to već nazivaju neki izraelski komentatori, "priliku" da Izrael nastavi rat protiv Irana.

Ako se to dogodi, Trump bi se mogao ponovno iskupiti u očima dijela izraelske javnosti, a Netanyahu bi opet mogao izgledati kao čovjek s velikim planom. No pitanje može li Trump spasiti Netanyahua na izborima otvara mnogo ozbiljnije pitanje: nije li preopasno da cijeli američko-izraelski odnos ovisi o jednom čovjeku?

"Izrael ima problem s Amerikom"

Osobna drama Trumpa i Netanyahua prikriva mnogo dublju krizu. Američki potpredsjednik JD Vance ranije je ovog mjeseca poručio da bi Izrael, koji druge zemlje ne vole, trebao ponovno postati zahvalan. Ta je izjava snažno odjeknula u Izraelu jer je podsjetila na sve vidljivije podjele unutar Republikanske stranke oko potpore Izraelu.

Izraelcima se stalno govori da je Demokratska stranka nepopravljivo antiizraelska. No mogući demokratski predsjednički kandidat Rahm Emanuel ovih je dana tijekom posjeta Izraelu za Kanal 12 rekao: "Želim da ovo bude jasno: Izrael nema problem u Demokratskoj stranci. Izrael ima problem s Amerikom."

Američko javno mnijenje prema Izraelu posljednjih se godina pogoršava. Haaretz navodi da je Pew nedavno utvrdio kako 60 posto Amerikanaca ima negativan stav o Izraelu. Gallup je, pak, pokazao da prvi put više Amerikanaca suosjeća s Palestincima nego s Izraelcima.

Ovog tjedna anketa AP-NORC-a pokazala je i da više američkih Židova osjeća naklonost prema gradonačelniku New Yorka Zohranu Mamdaniju nego prema Netanyahuu. Na ulicama Jeruzalema, Petah Tikve ili Tel Aviva ništa od toga ne bi se moglo lako primijetiti. Većina Izraelaca djeluje gotovo ravnodušno.

Izrael postaje sve izoliraniji

Lipanjska anketa Izraelskog instituta za demokraciju pokazala je da 53 posto Izraelaca smatra kako su oštra neslaganja između SAD-a i Izraela tek privremena oluja. Ipak, čini se da Izraelci počinju shvaćati da Amerika više nije bjanko ček ljubavi, novca ili streljiva.

Raspravljat će je li razlog za to antisemitizam, antiizraelizam ili Netanyahuova nepromišljenost, ali većina neće ozbiljno dovoditi u pitanje izraelske akcije u Gazi, Libanonu ili Iranu.

Bez jasnog odgovora na pitanje kako će ratovi završiti, Izraelci se okreću svakodnevnim brigama: troškovima života, prometnim gužvama i unutarnjim političkim krizama. Rat mijenja ljude. Izrael, nekadašnja "start-up nacija", sve više postoji kao uspomena i čežnja, dok ljudi koji su je gradili sve češće razmišljaju o odlasku.

Sve više razgovora u Izraelu, zaključuje Haaretz, završava uzdahom da su Izraelci "osuđeni živjeti od mača". Zemlja postaje izoliranija i zatvorenija, možda i zato da bi izbjegla najteža pitanja. Čak i glas najboljeg prijatelja, Amerike, sve češće zvuči ljutito, daleko i prigušeno.