STOLJEĆE nasilja, oružanih sukoba, propalih pregovora i izgubljenih generacija obilježava sukob Izraela i Palestine, kojem se ne nazire rješenje ni kraj, a najmanje od svega suživot. Nakon desetak dana provedenih na Bliskom istoku, novinarska ekipa N1 vratila se u Zagreb, a reporter Hrvoje Krešić razgovarao je s izraelskim veleposlanikom u Hrvatskoj Garyjem Korenom u sklopu velikog N1 Specijala "Lica i naličja vječnoga rata", piše N1.

Krhko primirje i borba protiv Hamasa

Na pitanje kako ocjenjuje trenutačnu situaciju nakon primirja ispregovaranog uz pomoć američkog predsjednika Donalda Trumpa, veleposlanik Koren odgovara da je stanje vrlo neizvjesno.

"Jednom riječju: situacija je vrlo krhka, nesigurna. Nadamo se da će se primirje uspjeti očuvati. Uloženo je mnogo napora. Uključeni su mnogi akteri, ne samo Izrael i Hamas", rekao je Koren, dodajući da je u interesu Izraela da Trumpov plan u potpunosti uspije, počevši od razoružanja Hamasa.

Jedan od glavnih ciljeva Izraela jest iskorijeniti Hamas, no veleposlanik priznaje da je to teško ostvarivo.

"Jednostavan odgovor, koji možda neće zvučati pozitivno ni vama ni nama, jest da je ideologije gotovo nemoguće poraziti. Činjenica je da i nakon Drugog svjetskog rata i dalje imamo neonaciste i neofašiste. Džihadizam i islamizam postoje ne samo među Palestincima. Pogledajte što se događa u Somaliji, Sudanu, u drugom obliku u Afganistanu, u potpuno drukčijem pak obliku u Iranu. U tom konceptu ne postoji nikakav prostor za Državu Izrael. Uopće.", pojasnio je.

Pitanje palestinske države

Koren ističe kako ispitivanja javnog mnijenja koja provode Palestinci pokazuju da Hamas podržava više od 60 posto stanovništva, a napad od 7. listopada opravdava otprilike isti broj ljudi.

"A ovdje u Europi, neki i u Hrvatskoj, očekuju da se složimo s uspostavom palestinske države. Kakve palestinske države? Tko će je voditi? Kako će funkcionirati? Hoće li priznati Državu Izrael? I dalje je gomila neodgovorenih pitanja", kaže veleposlanik.

Naglašava da je prije razgovora o dvodržavnom rješenju potrebno stabilizirati situaciju, demilitarizirati Gazu i obnoviti povjerenje. Podsjetio je i na povijesni kontekst, navodeći kako su Arapi odbili UN-ov plan o podjeli iz 1947. koji su Židovi prihvatili.

"Palestinci taj dan obilježavaju kao Dan solidarnosti. Solidarnosti s čime? S vlastitom povijesnom pogreškom? Ili se zapitajte kako to da je od tog razdoblja do 1967. Zapadna obala bila pod Hašemitskom Kraljevinom Jordan, a Pojas Gaze pod Egiptom. Kako to da te bratske arapske nacije nisu pokušale uspostaviti palestinsku državu?" pita Koren.

Tragedija u Gazi i obrazovni sustav

Upitan kako bi desetogodišnje dijete iz Gaze, nakon svega što je proživjelo, ikad moglo imati pozitivan stav prema Izraelu, Koren odgovara da će biti potrebno prijelazno razdoblje i obnova povjerenja.

"Trebat će nam prijelazno razdoblje. Prerano je reći koliko će trajati i koliko će jednostavno ili složeno biti. Ali spomenuo sam riječ "povjerenje". Ljudi u Europi naučili su međusobno si vjerovati", rekao je, povlačeći paralelu s obnovom Njemačke i Japana nakon Drugog svjetskog rata.

Koren tvrdi da je problem i u obrazovnom sustavu koji financira međunarodna zajednica.

"Mi smo nakon tragedija znali kako se dići na noge i obnoviti. Mislim na izgradnju Države Izrael nakon Holokausta. Ali ovdje je to i proizvod i neuspjeh međunarodnog obrazovnog sustava, jer su ih obrazovali. I dalje imamo snimke palestinske djece koja uče kako ubijati Židove i mrziti Židove. Nitko ih ne uči, uključujući škole UN-ova UNRWA sustava, kako graditi mostove i povjerenje", izjavio je veleposlanik, zaključivši citatom koji se pripisuje bivšim izraelskim čelnicima: "Tragedija Palestinaca je u tome što nikada nisu propustili priliku da propuste priliku."

Izraelski doseljenici na Zapadnoj obali

Na pitanje o izraelskim doseljenicima na Zapadnoj obali, čiji broj raste i koji su često uključeni u incidente s Palestincima, Koren kaže da nasilje provodi manjina.

"Pretpostavljam da je riječ o vrlo maloj, militantnoj manjini. I nije važno dolazi li to iz snažnog vjerskog uvjerenja ili zato što osjećaju da vlada ne radi ono što bi trebala", rekao je, dodajući da država ne podupire takvo ponašanje.

"Država to nikada nije podupirala. Država podupire prisutnost židovskih doseljenika, jer se opet radi o pitanju narativa. Prije svega, to je teritorij koji je povijesno teritorij Izraela, još iz biblijskih vremena", objasnio je Koren, dodajući da Palestinska samouprava želi etnički čistu državu bez Židova, dok u Izraelu živi 20 posto arapskog stanovništva.

Pogled u budućnost

Veleposlanik Koren nije želio davati prognoze za sljedećih 20 godina, ističući da je prerano govoriti o konačnim rješenjima.

"Očuvajmo nadu. Nemamo ništa protiv Palestinaca. S njima želimo miran suživot. Možemo surađivati i profitirati. Doista svi mogu biti na dobitku. Ali oni moraju ostaviti po strani džihadsko-islamističku ideologiju, zaista je moraju ostaviti po strani", poručio je.

Upozorio je i na vanjske aktere koji, prema njegovim riječima, sabotiraju svaki pokušaj mira.

"Ne smijemo zaboraviti Iran. Ne smijemo zaboraviti Hezbolah ni hutiste, koji su zasad odlučili šutjeti. Dakle, postoje "saboteri" izvana, koji će biti zadovoljni ako zaustave bilo kakav pokušaj povezivanja i obnove povjerenja, jer to ne odgovara njima i njihovim regionalnim interesima", zaključio je izraelski veleposlanik Gary Koren.