BROJNOST svake treće ptičje vrste u Europi opala je u posljednjih nekoliko desetljeća, a svaka peta ptičja vrsta je pod prijetnjom ili blizu prijetnje od izumiranja, objavila je u novom izvještaju "Europska crvena lista ptica 2021" organizacija BirdLife, koju u Hrvatskoj predstavlja udruga Biom.

Crvena lista analizira regionalni rizik od izumiranja 544 vrste ptica u 50 država i teritorija Europe, a svakoj vrsti pridodan je status od "najmanja zabrinutost" do "izumrla".

Podatke o pticama prikupile su tisuće stručnjaka i volontera iz cijele Europe.

Ovo je četvrta procjena stanja ptica koju je napravio BirdLife International – prethodne procjene objavljene su 1994., 2004. i 2015. godine. Novi izvještaj objavljen je jučer, u istom tjednu kada UN-ova Konvencija o bioraznolikosti raspravlja o novom planu borbe protiv globalne krize divljih vrsta.

S obzirom na to koliko su ptice osjetljive na sve promjene u okolišu, one su savršeni indikator za razumijevanje stanja naše planete. Sav život na planeti je povezan, tako da kad su ptice ugrožene – svi smo ugroženi.

Neki od glavnih nalaza BirdLifeove studije:

• 1 od 5 vrsta ptica u Europi pod prijetnjom je ili blizu prijetnje od izumiranja
• Brojnost 1 od svake 3 vrste ptice u Europi opala je posljednjih desetljeća
• Morske ptice, guščarice, barske ptice i ptice grabljivice najugroženije su vrste ptica u Europi te im brojnost najbrže opada
• Morska staništa, poljoprivredna zemljišta, vlažna staništa i travnjaci vrste su staništa s najugroženijim vrstama i onima kojima opada brojnost
• Većini ševa, strnadica i svračaka opada brojnost; druge velike taksonomska grupe sa značajnim opadanjem brojnosti su patke i barske ptice
• 71 ptičja vrsta (njih 13%) je ugrožena u Europi
• Dodatnih 35 vrsta (njih 6%) je blizu ugroženosti
• 5 ptičjih vrsta još uvijek je regionalno izumrlo

Glavni uzroci opadanja ptičjih populacija u Europi:

• Veliki razmjeri promjena korištenja zemljišta – status šljuke kokošice (Gallinago gallinago) promijenjen je s "najmanja zabrinutost" na "osjetljiva" prvenstveno zbog gubitka staništa i degradiranja prostora za gniježđenje
• Intenzivne poljoprivredne prakse – status grlice (Streptopela turtur) ostao je "osjetljiva" jer intenzivne poljoprivredne prakse uništavaju njena mjesta gniježđenja dok snažni pesticidi izazivaju snažno opadanje dostupnosti hrane
• Pretjerano crpljenje morskih resursa – status gavke (Somateria mollissima) promijenjen je s "najmanja zabrinutost" na "osjetljiva", zbog kombinacije čimbenika, uključujući bolesti i manjak hrane
• Zagađenja kopnenih voda – status crnogrlog gnjurca (Podiceps nigricollis) promijenjen je s "najmanja zabrinutost" na "osjetljiva", najvjerojatnije zbog zagađenja vode uslijed poljoprivrednih aktivnosti i urbanog otjecanja
• Neodržive i učestale šumarske prakse – status velikog djetlića (Dendrocopos major) ostao je "najmanja zabrinutost", ali mu brojnost opada, uglavnom zbog neodrživih šumarskih praksi
• Razvoj infrastrukture – status španjolskog orla (Aquila adalberti) i dalje je "osjetljiv" jer ova populacija pati od visokog mortaliteta zbog elektrokucije na energetskoj infrastrukturi

Ima i dobrih vijesti

Iako su glavne informacije s nove Europske crvene liste zabrinjavajuće, ima i dobrih vijesti.

Poboljšani status crvene lunje (Milvus milvus) i azurskog burka (Pyrrhula murina) – dvije značajne konzervatorske priče o uspjehu – pokazuje da ciljani pristup oporavku vrsta djeluje, dok intervencije poput dobro dizajniranih agro-ekoloških modela mogu pružiti životnu šansu opadajućim vrstama kao što su kosac (Crex crex).

O BirdLife International

BirdLife International je najveća svjetska mreža za zaštitu prirode. Čine ju više od 120 BirdLife partnera diljem svijeta, s gotovo 11 milijuna podržavatelja, 7.000 lokalnih skupina za zaštitu prirode i 7.400 zaposlenih. BirdLife je nadaleko priznat kao svjetski lider u zaštiti ptica.

O Udruzi BIOM

Udruga Biom jedna je od vodećih organizacija civilnog društva za zaštitu prirode u Hrvatskoj i predstavnik BirdLifea u Hrvatskoj. Misija udruge je očuvanje bioraznolikosti zbog dobrobiti prirode i društva.

Bavi se zaštitom divljih ptica te drugih vrsta i staništa, borbom protiv krivolova i drugih opasnosti za živi svijet, okuplja zaljubljenike u prirodu, organizira volontiranja, educira djecu, mlade i odrasle, provodi istraživanja te zagovara promjene koje pozitivno utječu na živi svijet.

Svojim aktivnostima nastoji popularizirati znanost i širiti svijest o važnosti individualnog doprinosa očuvanju prirode.