PUSTINJSKA biljka agava preokrenula je život Masapallija Venkatesha, poljoprivrednika s visoravni Dekan koja se proteže velikim dijelom južne i središnje Indije. Na svojoj farmi od deset hektara u Kandukuruu dosad je uzgajao rajčice, kikiriki i kukuruz, no 2010. godine trgovci su mu se obratili s upitom za jednu posve drukčiju kulturu.

Za njega i njegove kolege agava je dotad bila tek "žilav i bezvrijedan korov" koji su sadili kao ogradu za zaštitu usjeva od divljih životinja. Danas je ona postala izvor dodatne zarade, zbog čega je i dobila nadimak "plavo zlato", piše BBC. Agava americana, koja raste u Indiji, pripada istoj porodici biljaka od koje se u Meksiku proizvode tekila i mezcal, pića koja pokreću globalno tržište vrijedno 15 milijardi dolara.

No, za razliku od Meksika, gdje krajolikom dominiraju goleme plantaže plave agave, u Indiji se ona još ne uzgaja komercijalno. Indijski poduzetnici i poljoprivrednici umjesto toga sakupljaju i prerađuju samoniklu, divlju agavu.

"Berači moraju prepoznati točno razdoblje prije cvatnje"

Venkatesh danas koordinira seljane i poljoprivrednike u krugu od stotinu kilometara. "Udruživanjem uroda s više farmi osiguravam stabilnu i veliku opskrbu za koju su destilerije spremne platiti više", objašnjava on. Berba agave zahtijeva vještinu, a najvažniji dio biljke je njezino srce, poznato kao piña jer izgledom podsjeća na veliki ananas.

Vješti radnici do njega dolaze odsijecanjem bodljikavih listova, no ključan je trenutak berbe. Kad biljka počne cvjetati, svu nakupljenu zalihu šećera u samo nekoliko dana usmjeri prema stabljici. Ako cvijet procvjeta, šećer se potpuno potroši, a srce biljke postaje beskorisno za proizvodnju alkohola.

"Berači moraju prepoznati točno razdoblje prije cvatnje kako bi ubrali biljku u trenutku kad ima najviše šećera, zbog čega je vrijeme za berbu iznimno kratko", kaže Rakshay Dhariwal, osnivač destilerije Maya Pistola Agavepura.

Potražnja za pićima od agave raste. Prema Dhariwalovim riječima, indijsko tržište takvih pića raste po stopi od 31 posto. "Indija se tek prije nekoliko godina zarazila tekilom", kaže Vikram Achanta, suosnivač organizacije 30 Best Bars India.

"Proizvođači počinju ozbiljno eksperimentirati s agavom, a danas imamo i bazu potrošača koja je puno otvorenija istraživanju novih žestokih pića nego prije", navodi on. Smatra kako pića od agave vjerojatno neće zamijeniti viski, omiljeno indijsko žestoko piće, ali bi mogla stvoriti vlastitu tržišnu nišu.

Postoji li zbog rastuće potražnje opasnost da se iscrpe zalihe divlje agave u Indiji? Poljoprivredni stručnjak Miguel Braganza smatra da te opasnosti nema barem idućih pet godina, a vjerojatno i dulje. Ističe da je indijska industrija još uvijek sićušna, sa samo jednim pogonom za preradu srca agave, onim u vlasništvu Nazarethove tvrtke.

"Teoretski bismo mogli konkurirati Meksiku"

Osim toga, divlja agava se vrlo uspješno razmnožava. "Kad gledate divlju agavu, ne gledate samo jednu biljku. Ispod površine, matična biljka je nevjerojatno aktivna. Tijekom svog životnog vijeka od 10 do 20 godina, ona potajno pušta duge podzemne izdanke", kaže Braganza.

Ti izdanci izvor su budućih biljaka. "Svakih nekoliko metara izbije njezin mini-klon. Te mlade biljke razviju vlastito korijenje i postaju neovisne, polako s vremenom stvarajući velike kolonije. Tako se jedna biljka može prirodno pretvoriti u desetke njih na određenom području bez ikakve ljudske pomoći", pojašnjava.

Desmond Nazareth priznaje da će za izgradnju značajne industrije pića od agave trebati vremena, ali je uvjeren u uspjeh. "Indija bi apsolutno mogla postati velika ekonomija agave. Sama visoravan Dekan ima milijune hektara pogodnih za uzgoj. Teoretski bismo mogli konkurirati Meksiku ako bude postojala dugoročna vizija i strpljenje", zaključuje.