U ZADNJIH godinu dana cijene najmova stanova otišle su u nebo. Najamnina je porasla za 20%, a sve veći problem je pronalazak dugoročnog smještaja. Razlog vrtoglavih cijena leži u nedostatku ponude na tržištu, visokim cijenama kvadrata stana i turističkog najma na obali.

Cijene najamnine su od prošle godine manje rasle u odnosu na kupoprodaju. No ipak su dosegnule rekordne iznose. U Zagrebu se danas teško može pronaći garsonijera ispod 450 eura, dok mjesečna najamnina luksuznih stanova iznosi više od tisuću eura. 

"Kod stanova je teško pričati o prosjeku. Cijena ovisi o kvadraturi, lokaciji i opremljenosti. Kod stanova koji su pristojno opremljeni te u tramvaj zoni, cijene se kreću od 450 pa sve do 700 eura za trosoban stan. Radimo puno sa strancima koji iznajmljuju luksuzne stanove, a njihova se cijena kreće oko 1500 eura mjesečno", kazala je predsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK Lana Mihaljinac Knežević. 

Velika potražnja za dugoročnim najmom

Sve više mladih obitelji odustaje od kupnje nekretnine i odlučuje se za podstanarstvo. Na tržištu su i studenti. Ove godine ih je oko 3000 ostalo bez smještaja u studentskom domu. Tu su i stranci koji dolaze na studij, kao i digitalni nomadi. Sve više je onih koji su u potrazi za dugoročnim najmom. 

"Tržište na povećanu potražnju uvijek odgovara dizanjem cijena. Problem je što nema dovoljno ponude i što na našem tržištu ne postoji nikakva stambena politika koja bi kroz razne modele pustila na tržište stanove za priuštivi najam", kazala je Mihaljinac Knežević te dodala kako se ipak vidi smirivanje rasta cijena. 

Stanovi na obali i do 1000 eura mjesečno

U kontinentalnom području manji su problemi s dugoročnim najmom jer nema ni velike potražnje. U sveučilišnim gradovima, studenti relativno lako pronalaze smještaj. Cijena stanova u Osijeku varira između 250 do 650 eura, ovisno o željama. 

U gradovima na obali, stanarine su u prosjeku između 500 i 1000 eura. U Splitu, Puli i Dubrovniku veliki razlog nedostatka dugoročnog najma je upravo turizam. Dubrovačke agencije su mahom potvrdile kako se ne bave dugoročnim najmom, već samo kupoprodajom ili turističkim najmom. 

Svake godine raste broj jedinica za turizam. Na području Istre, smatraju agenti, to dovodi i do demografskih problema. 

"Stambeno pitanje je osnovno ljudsko pravo. Sve više obitelji danas teško plaća podstanarstvo i odlazi iz gradova. U tome mogu pomoći lokalna samouprava i država kada bi svake godine gradili određen broj stanova za populaciju koja ovdje živi i radi. Potreban je priuštivi najam koji neće opterećivati redovne prihode stanovnika", smatra vlasnik istarske agencije Vlatko Mrvoš. 

Agent: Cijena najma je jednaka rati kredita 

Na turistički najam sve se više odlučuju i vlasnici nekretnina u stambenim zgradama. Razlog tome je što se prihodi od turizma oporezuju u manjem postotku nego kod dugoročnog najma. Za turistički najam se godišnje plaća paušal po krevetu, a porez na najam nekretnine je prosječno veći od 12%. Uz to, agent kaže kako je Istra postala poželjna destinacija za život stanovnicima iz zapadne Europe. 

"Dolazi do problema jer stranci kupuju ili unajmljuju stanove jer su imovinski puno jači. Cijena trenutnog najma nije cijena za našu populaciju već za strance. Nije normalno da je danas cijena mjesečnog najma stana jednaka rati kredita. Suludo je u tom slučaju biti u najmu ako možeš kupiti. No opet, s druge strane, ne biste smjeli tjerati ljude u dugoročno ropstvo kredita na trideset godina", rekao je agent Mrvoš. 

Agenti u Splitu ne očekuju daljnji rast najamnine 

Isto je i u Splitu u kojem kronično nedostaje stanova za dugoročan najam. Posebno po priuštivim cijenama. Na tržištu je trenutno najniža cijena garsonijere oko 500 eura, dok se dvosobni i trosobni stanovi plaćaju i do 800 eura. 

"Sve je poskupjelo, pa tako i cijena kvadrata stana, ali i najma. Cijene su enormno narasle u odnosu na plaće stanovnika. No trenutno se ne očekuje daljnji rast", kazala je Jasminka Biliškov, zamjenica predsjednika Udruženja poslovanja nekretninama HGK.

Iako je relativno malo nekretnina za dugoročni najam, Biliškov kaže kako još uvijek imaju vlasnika koji žele svoj stan dati isključivo tako. "Imamo i studente koji preko agencija traže stanove. S njima se u pravilu odmah dogovara izlazak 1. lipnja te eventualni povratak u stanove nakon 15. rujna."

Podstanarka: Kako ću platiti 1000 eura stan kada mi je tolika plaća ?

Problem kod unajmljivanja stana je, uz veliku cijenu, i njen loš razmjer s kvalitetom. Stoga se dobri stanovi vrlo brzo iznajme, a na tržištu ostanu oni sa starim namještajem. U toj situaciji se već nekoliko puta pronašla bivša studentica Marija Šimunović. Tijekom studija problem su joj stvarali izlasci iz stana na početku ljeta, a danas je sve veći problem pronaći stan s pristupačnom cijenom u kojem može boraviti kućni ljubimac. 

"Teško je naći stan ispod 500 eura bez režija. Ako živim sama, to si nikako ne mogu priuštiti. Sada sam u potrazi za cimericom i stanom. Već se godinama selim svako ljeto, ali sad mi je to problem zbog posla", kazala je Marija. 

Pomoć od agencija ne traži jer kaže kako nema novca za određenu proviziju. A problem su postali i najmodavci koji traže polog u iznosu jedne stanarine. 

"Kako da ja prvi mjesec platim 1000 eura za stan kada mi je tolika plaća? Od kojih novaca da živim kasnije? Ne mogu razumjeti da ljudi ne shvaćaju da mi nismo turisti s plaćama od 3-4 tisuće eura. Svake godine je postalo sve teže naći razumnog najmodavca."