JAPANSKI jen pao je u utorak na najnižu razinu u odnosu na američki dolar u posljednjih 40 godina, što je stavilo tržišta u stanje pripravnosti zbog moguće hitne intervencije Tokija. Pad se nastavlja unatoč dosadašnjoj rekordnoj intervenciji i podizanju kamatnih stopa, koje nisu uspjele zaustaviti slabljenje valute, piše Euronews.

Tijekom azijskog trgovanja u utorak ujutro, tečaj jena pao je na oko 162.4 za dolar, što je najniža vrijednost od 1986. godine. Japanska ministrica financija Satsuki Katayama već je reagirala na situaciju, izjavivši da je vlada spremna poduzeti "primjerene", pa čak i "odlučne" mjere protiv pretjeranih oscilacija tečaja.

Dodala je kako je s Washingtonom potvrđeno da takav korak ostaje kao opcija. Trgovci sada pozorno prate bilo kakav znak da Tokio prodaje američke dolare kako bi podržao jen, kao što je to činio ovog proljeća.

Velika razlika u kamatnim stopama

U središtu slabosti jena nalazi se velika razlika između japanskih i američkih kamatnih stopa. Iako je Japanska središnja banka sredinom lipnja podigla svoju referentnu stopu na 1%, najvišu razinu od 1995. godine, japanski prinosi i dalje su znatno niži od američkih.

Desetogodišnje državne obveznice u SAD-u nedavno su nosile prinos od oko 4.5%, u usporedbi s otprilike 2.6% u Japanu. Ta razlika potiče takozvani "carry trade", pri čemu ulagači jeftino posuđuju u jenima kako bi kupovali imovinu s višim prinosima drugdje, što neprestano vrši pritisak na pad vrijednosti jena.

Pritisak je dodatno pojačao i snažan dolar. Američka valuta privukla je potražnju kao sigurno utočište zbog napetosti oko sukoba koji uključuje Iran. Istovremeno, očekivanja da bi američke Federalne rezerve mogle podići stope kasnije ove godine dodatno su produbila jaz u prinosima, dok Japanska središnja banka djeluje oprezno. Velika ovisnost Japana o uvoznoj energiji, koja je skuplja zbog visokih cijena nafte, također je doprinijela potražnji za američkim dolarima.

Test za Tokio

Ponovni pad tečaja predstavlja glavobolju za kreatore politika koji su već uložili značajne napore u rješavanje problema. Između travnja i svibnja, Japan je potrošio rekordnih 11.7 bilijuna jena (63.3 milijarde eura) na intervencije na deviznim tržištima, što je najveći zabilježeni takav napor, no jen je svejedno nastavio slabiti.

Situaciji nije pomogla ni domaća politika, budući da agenda premijerke Sanae Takaichi, usmjerena na veliku potrošnju i rast, izaziva sumnje u fiskalnu disciplinu Japana.

Analitičari kažu da je neposredan rizik od nove intervencije visok, s obzirom na to da su špekulativne oklade protiv jena dosegnule višegodišnje vrhunce, a nova najniža razina u četiri desetljeća obično pojačava političku zabrinutost u Tokiju.

Ipak, mnogi sumnjaju da bi kupnja valute dugoročno preokrenula njezin smjer, jer temeljna razlika u kamatnim stopama ostaje čvrsto protiv nje. Sljedeća odluka o monetarnoj politici Japanske središnje banke, koja se očekuje 31. srpnja, sada je u središtu pozornosti, a daljnja povećanja stopa smatraju se trajnijim rješenjem za zaustavljanje pada. Zasad japanski jen ostaje prepušten silama koje njegova središnja banka teško može kontrolirati.