TRANSPARENCY International Hrvatska, nevladina organizacija posvećena povećavanju vladine odgovornosti i suzbijanju međunarodne i nacionalne korupcije, objavila je rezultate istraživanja o financiranju političkih stranaka u Hrvatskoj.

Tako je na prezentaciji rezultata objavljeno kako su prihodi 15 parlamentarnih stranaka u 2004. godini iznosili nemalih 69,289,329 kuna.

Najveći dio novca kojim se stranke financiraju dolazi iz državnog proračuna, a iznosi koje dobiva pojedina stranka ovise o broju zastupnika u Saboru. Od pet tada najvećih stranaka (HDZ, SDP, HSS, HNS i HSP) najviše prihode imao je HDZ - 22,3 milijuna kuna, a najviše rashode SDP - 25,4 milijuna kuna. 

Danas vladajuća stranka od prihoda od doprinosa te je godine ostvarila 2,7 milijuna kuna, od prihoda od djelatnosti 1,1 milijuna kuna, članarina 374 tisuće kuna te od ostalih prihoda 1,2 milijuna kuna. Donošenje zakona o financiranju političkih stranka posebno bi pomoglo rasvijetlili porijeklo novca koje stranke navode pod stavkom ostali prihodi.

Ukupni prihodi SDP-a iznosili su 19,1 milijuna kuna, od čega se 2,1 milijuna odnosi na ostale prihode. Više informacija o financiranju političkih stranaka u 2004. možete pogledati ovdje.

Hrvatska je jedna od rijetkih država u Europi koja financiranje političkih stranaka i predizbornih kampanja posebnim zakonom. Upravo zato ne bi trebali čuditi rezultati Globalnog barometra korupcije, analitičke metode za mjerenje percepcije korupcije u različitim segmentima društva.

Rezultati Globalnog korupcijskog barometra za 2005. pokazuju da građani smatraju da su političke stranke u Hrvatskoj najkorumpiranije organizacije. Na ljestvici od 1 (potpuno bez korupcije) do 5 (iznimno korumpirano), građani su stranke ocijenili četvorkom, dok su u 2004, stranke ocijenjene s 3,6.

Uz osnovno načelo transparentnosti financiranja, kodeks pravila, koji je uvriježen u zemljama zapadnih demokracija, predviđa da svi sudionici izbora registriraju svakog donatora koji je dao više od 500 kuna, da u kampanji ne koriste sredstva javnih i državnih poduzeća. Stranke koje se natječu u izbornoj utakmici također ne bi smjele koristiti donacije stranih kompanija, crkvenih i religijskih zajednica te sindikata ili udruženja poslodavaca.

Zemlje poput Finske, Norveške, Švedske ili Švicarske nemaju zakonske odredbe koji definiraju financiranje kampanja političkih stranaka, no ono nije upitno. Primjerice, u Švedskoj stranke objavljivanju stranačke financije na osnovu dogovora postignut još 70-ih godina.

Prezentaciju o prihodima i troškovima naših političkih stranaka u Powerpoint formatu možete downloadati ovdje.

I.B.,N.B.