ALTERNATIVA za Njemačku (AfD) na nedavnim njemačkim izborima postala je druga najjača politička snaga u zemlji osvojivši 20.8 posto glasova. AfD je posebno bio dominantan u istočnoj Njemačkoj, gdje je osvojio 34 posto glasova.

>> Njemačka je potpuno podijeljena: Istočna Njemačka za ekstremnu desnicu

Zašto ih se naziva krajnjom desnicom?

Kad se govori o stranci koju vodi Alice Weidel, čiji je djed bio istaknuti nacist, obično se kaže da ona pripada ekstremnoj ili krajnjoj desnici. Tu je reputaciju stranka stekla prvenstveno zbog oštrog protivljenja imigraciji, zabrinutosti za utjecaj islama i bliskih kontakata s antiimigracijskim pokretom Pegida, ali i zato što su se brojni dužnosnici stranke deklarirali kao osobe ideološki bliske nacionalsocijalizmu.

Treba reći da se uz AfD veže i antiglobalistički predznak, primarno zbog kritiziranja nadnacionalnih institucija kao što je EU i protivljenja međunarodnim trgovinskim sporazumima koji, prema njihovom stajalištu, ugrožavaju nacionalnu ekonomiju. Tu je i činjenica da je AfD u članstvo vratio čovjeka koji je ranije izbačen jer je rekao da nisu svi Hitlerovi vojnici bili kriminalci.

>> AfD vratio člana izbačenog zbog izjave da nisu svi Hitlerovi vojnici bili kriminalci

Puhovski: Jedan od najjačih izdanaka nove soft totalitarne desnice

Politički analitičar i filozof Žarko Puhovski iznio nam je svoje mišljenje.

"AfD je jedan od najjačih izdanaka nove soft totalitarne desnice, koja bi u Europi htjela istovremeno zadržati kontakt s pravim totalitarnim pokretima iz 1930-ih godina prošlog stoljeća i pokazati novo lice. Samo što bi šefica AfD-a u onom poretku, za koji mnogi njezini birači imaju simpatije, zbog lezbijske veze stradala u roku od pet minuta. To malo podsjeća na one koji se bore za prava homoseksualnih osoba kod nas, a pozivaju se na socijalističku tradiciju", govori nam Puhovski.

"Uglavnom, ta se stranka pokušava prilagoditi vremenu, to je Italiji elegantno uspjelo zahvaljujući spretnosti gospođe Meloni. Teže će to ići u Njemačkoj, tamošnji Ustavni sud je formulirao brojne presedane na temelju Ustava koji se odnose na ekstremiste", rekao nam je Puhovski.

"Vole ih oni koji simpatiziraju ekstremnu desnicu"

"Imaju četiri godine da se pripreme za naredne izbore. Vladajuća koalicija kršćanskih i socijalnih demokrata morat će poduzeti nepopularne mjere, a na idućim izborima AfD će preuzeti još nezadovoljnika. Očekujem da će biti ozbiljniji kandidati za vlast i da će se do onda barem formalno liberalizirati i stranački reorganizirati", kaže.

Upitali smo ga radi li se tu konkretno o ekstremnoj desnici. Puhovski kaže da se to može tako reći.

"Najveći dio njihovog biračkog tijela su ljudi koji imaju simpatiju za ekstremnu desnicu. To je najmanje što možete reći. Imaju u vodstvu i nekoliko ljudi kažnjavanih zbog koketiranja s nacističkim režimom", navodi.

"Uz AfD može doći do progona u zemlji"

"Njemačka demokracija zasad se ipak pokazuje otpornom. Treba i reformulirati klasičnu izreku koja glasi da svaka moć korumpira, a apsolutna korumpira apsolutno. Rekao bih da svaka moć pripitomljuje, a apsolutna pripitomljuje apsolutno. U poziciji te vrste moći radikalne teze postaju nemoguće, uz iznimke poput Trumpa.

No u Europi se od Hitlera nije dogodilo da se vlast do koje se došlo parlamentarnim putem nije pripitomila. Zvuči neobično, ali Hitler je bio najiskreniji političar svih vremena. Oko AfD-a ne mislim da treba ići prema histerijama i spominjanju mogućih konclogora, ali će sigurno doći do neke vrste progona.

To je ono što sad radi Trump, koji će milijune istjerati iz zemlje. Nešto slično bi se moglo dogoditi u Njemačkoj, pogotovo nakon narednih izbora. I pogotovo ako ekonomska situacija ne bude dobra. Dobra ekonomska situacija ne pogoduje ekstremistima", rekao je Puhovski.

Jurak: To je desnija desnica

Filozof i politički analitičar Karlo Jurak kaže da se svakako radi o desnoj stranci. "To je jedna desnija desnica, ako je promatramo u odnosu na neke mainstream desne i lijeve stranke. AfD dolazi zdesna i napada izvjesne modernističke vrijednosti poput načela gostoprimstva i jednakosti ljudi u liberalnom društvu", govori nam Jurak.

Jedna od bitnih značajki ekstremne političke opcije jest da dovodi u pitanje sam politički okvir i želi ga nasilno svrgnuti. Ekstremne političke opcije imaju svoje paravojske, što je bio slučaj s desnim strankama poput Zlatne zore u Grčkoj ili Jobbika u Mađarskoj, koji je imao milicije koje su ulazile u romska naselja", kaže Jurak.

"Protiv njih su najusmjereniji lijevi liberali"

"Možete li zamisliti da u Hrvatskoj, Mađarskoj ili čak Sloveniji jedna vrlo desna stranka ima šeficu koja je LGBT osoba i ima partnericu imigranticu? Uostalom, AfD pobjeđuje u dijelovima Njemačke gdje su pretežito ateisti. Ne može ga se vezati niti uz tu vjersko-fundamentalističku priču", kaže Jurak i dodaje da bi se AfD moglo usporediti sa Slobodarskom strankom Geerta Wildera u Nizozemskoj.

Pitali smo ga zašto liberali ne vole AfD.

"Oni napadaju modernističke vrijednosti i liberalni univerzalizam. Određene liberalne univerzalističke vrijednosti na Zapadu su isprepletene s tzv. afirmativnom akcijom, idejom da posebno pozitivno treba diskriminirati one koji se smatraju marginaliziranima, a jedni od tih su imigrantska populacija.

Tu su lijevi liberali, da upotrijebim taj hibridni pojam, najviše usmjereni protiv AfD-a. Isto kao zeleni, i to zato što AfD ima zaoštren stav prema zelenim politikama koje se u Njemačkoj, barem dosad, nisu dovodile u pitanje", rekao je Jurak.

Selak Raspudić: Tim pojmom AfD se pokušava diskvalificirati

Saborska zastupnica Marija Selak Raspudić nam govori da je pojam ekstremne desnice prazan pojam.

"Postmoderna scena uopće ne funkcionira u tim relacijama. Oni su prije svega jedna reakcionarna politika nastala kao odgovor na pogreške današnjeg vremena. Kod sintagme ekstremna desnica nije riječ o kvalifikaciji koja služi interpretiranju nečijih političkih stavova, nego o kvalifikaciji koja služi za diskvalifikaciju nekoga iz političkog prostora i to je njezin temeljni cilj", rekla je.

"Načelno, svaka stranka ima pravo na samodefiniranje, a njezine se pojedine politike potom mogu analizirati u kontekstu određenog političkog pozicioniranja. Ako gledamo politiku AfD-a, ona nije nedvosmisleno pozicionirana na klasičnoj relaciji lijevo - desno, nego na snažnim političkim naglascima u nekim temama, prvenstveno antiimigracijskim stavovima. 

Na tom tragu, s obzirom na to da su u političkoj praksi pojmovi lijevo i desno fluidni i odraz duha vremena, uvažavajući trenutne političke trendove bit će zanimljivo pratiti što će sutra biti etiketirano politički desnim, a što političkim mainstreamom te hoće li kvalifikacija ekstremno lijevo postati dominantni označitelj koji može nekoga diskvalificirati iz javnog i političkog prostora", zaključila je.