AGRESIVNI rat Rusije protiv Ukrajine uskoro ulazi u petu godinu, Europom se gomilaju misteriozni incidenti takozvanog "hibridnog ratovanja", a vojni čelnici u Ujedinjenom Kraljevstvu upozoravaju da se zemlja mora pripremiti za rat ako ga želi izbjeći. No, ako se dogodi nezamislivo i sukob s Rusijom zaista izbije, pitanje je bi li se Ujedinjeno Kraljevstvo moglo boriti dulje od samo nekoliko tjedana, analizira BBC.

Riječi ruskog predsjednika Vladimira Putina od 2. prosinca neugodan su podsjetnik da rat između Rusije i NATO-a nije tako daleka mogućnost kao što su se mnogi nadali.

"Ne planiramo ići u rat s Europom. Ali ako Europa želi i započne, mi smo spremni odmah", rekao je Putin, optužujući europske zemlje da ometaju američke napore za postizanje mira u Ukrajini. Iako je iznimno malo vjerojatno da bi se Ujedinjeno Kraljevstvo ikada našlo u ratu s Rusijom samo, bez podrške saveznika iz NATO-a, napetosti su očite.

Kako bi izgledao moderni rat?

"Što se događa, nemam signala na mobitelu?" - "Ni ja, nema mreže." Ovakav hipotetski scenarij mogao bi biti jedan od prvih znakova da je rat počeo. Prekid signala mogao bi biti praćen nemogućnošću plaćanja karticama, poremećajima u distribuciji hrane i opskrbi električnom energijom.

Rat se, naime, ne vodi samo dronovima, bombama i projektilima, kako to tragično dobro znaju građani Ukrajine. Naše moderno društvo ovisi o mreži podmorskih kabela i cjevovoda koji prenose podatke, financijske transakcije i energiju. Vjeruje se da su ruska špijunska plovila, poput Yantara, već mapirala te kabele radi moguće sabotaže, zbog čega je britanska Kraljevska mornarica nedavno uložila u flotu podvodnih dronova. U ratu bi takve nevidljive akcije, u kombinaciji s pokušajima "zasljepljivanja" zapadnih satelita, ozbiljno narušile sposobnost Ujedinjenog Kraljevstva da se bori i izazvale kaos u društvu.

Tjedan ili dva borbe, i to je to?

Na nedavnoj konferenciji "Borba u dugom ratu" u Londonu, u organizaciji think tanka Royal United Services Institute (Rusi), vojni i politički dužnosnici raspravljali su upravo o tome mogu li britanske oružane snage izdržati dugotrajan sukob. "Ostaje malo dokaza da Ujedinjeno Kraljevstvo ima plan za rat koji traje dulje od nekoliko tjedana", tvrdi Hamish Mundell iz Rusija. "Medicinski kapaciteti su ograničeni. Sustavi za obnovu zaliha su spori… Čini se da se britanski plan za masovne žrtve temelji na tome da žrtava neće ni biti." On to, uz klasičnu britansku suzdržanost, naziva "optimističnom pretpostavkom planiranja".

Dodaje kako za dugi rat treba odgovarajuća podrška. "Zahtijeva drugi pa čak i treći ešalon; osoblje, platforme i logističke lance koji mogu apsorbirati gubitke i nastaviti borbu. Ipak, ta dubina je primjetno odsutna u sadašnjem dizajnu britanskih snaga."

Ruska vojska: Niska kvaliteta, ali ogromna masa

S tim se slaže i Justin Crump, izvršni direktor privatne obavještajne tvrtke Sibylline. "Postoje nedostaci u streljivu, topništvu, vozilima, protuzračnoj obrani i ljudima, s ograničenom ili nikakvom sposobnošću obnavljanja jedinica ili nadoknade žrtava", kaže Crump. Rat u Ukrajini pokazao je dvije ključne lekcije: dronovi su postali sastavni dio modernog ratovanja, a "masa", odnosno čista količina ljudstva i opreme, i dalje je presudna.

Iako je ruska vojska općenito niske kvalitete - loše opremljena, vođena i hranjena - njezina veličina je ogromna prednost. Obavještajna služba britanskog Ministarstva obrane procjenjuje da je Rusija od početka invazije u veljači 2022. pretrpjela više od 1,1 milijun žrtava, uključujući poginule, ranjene, zarobljene i nestale.

Čak i konzervativne procjene govore o 150.000 poginulih Rusa. No, Rusija je do sada uspijevala zamijeniti svojih procijenjenih 30.000 mjesečnih žrtava svježim snagama. Rusko gospodarstvo je na ratnoj nozi već više od tri godine. Tvornice masovno proizvode dronove, projektile i topničke granate, a zapadnoeuropskim tvornicama trebale bi godine da se približe takvoj razini proizvodnje. "Kopneni rat u Ukrajini nedvojbeno je pokazao da je masa apsolutno vitalna za svakoga tko će se suočiti s Rusijom na kopnu", kaže Keir Giles, stručnjak za Rusiju iz think tanka Chatham House.

Propali razgovori o vojnom roku

Dok su Francuska i Njemačka nedavno pokrenule inicijative za oživljavanje dobrovoljnog vojnog roka, ideja o obuci "građanske vojske" u Ujedinjenom Kraljevstvu, koju je 2024. predložio bivši načelnik vojske general Sir Patrick Sanders, brzo je odbačena. "Mislim da je to kulturološka stvar unutar Ujedinjenog Kraljevstva", kaže Ed Arnold, viši istraživač u Rusiju.

"Države koje sada razmatraju vojni rok - poput Švedske, Njemačke i Francuske - kulturološki još uvijek imaju institucionalno sjećanje na taj sustav. Mi nismo imali nacionalnu službu od 1960-ih." Sir Ben Wallace, ministar obrane od 2019. do 2023., bio je oštar: "Stvarnost je da naše oružane snage ne mogu preživjeti na dijeti vladine propagande, dugoročnih obveza potrošnje i prazne retorike." Glasnogovornik sadašnjeg ministra obrane Johna Healeyja odbacio je te tvrdnje kao "neutemeljene", navodeći povećanje proračuna, nove ugovore i ulaganja.

No, ne radi se o stranačkoj politici, već o pitanju je li britanska obrana toliko dugo bila nedovoljno financirana da je zemlja sada opasno ranjiva, posebno u protuzračnoj obrani. Na kraju Hladnog rata 1990., Ujedinjeno Kraljevstvo je trošilo 4,1% BDP-a na obranu. Danas se vlada trudi ispuniti cilj od 2,5% do 2027., dok Rusija troši blizu 7%. Na papiru, britanska vojska broji oko 74.000 vojnika, no stvarna snaga spremna za raspoređivanje je samo 54.000. To je manje od prosječnog broja žrtava koje Rusija pretrpi u dva mjeseca u Ukrajini.

Gdje bi sukob mogao izbiti?

Vojni čelnici NATO-a strahuju da bi Putin, ako ostvari svoje ciljeve u Ukrajini, mogao potražiti nove mete. Jedna od potencijalnih žarišnih točaka je koridor Suwalki, 100 kilometara dugačak pojas između Poljske i Litve koji odvaja Bjelorusiju od ruske eksklave Kalinjingrad.

Zauzimanje tog koridora Moskvi bi dalo izravan kopneni pristup Baltiku. Druge mete mogle bi biti baltičke države - Estonija, Latvija i Litva. Sve imaju ruske manjine, što bi Putin mogao iskoristiti kao izgovor za invaziju pod krinkom "zaštite".

Grad Narva u Estoniji, gdje većina stanovništva govori ruski i koji se nalazi tik uz rusku granicu, očita je meta. U Estoniji je stacionirano oko 900 britanskih vojnika, a u slučaju rata ta bi se brojka hitno povećala. Treća moguća žarišna točka je arktički arhipelag Svalbard, kojim upravlja Norveška, ali gdje Moskva već ima uporište u rudarskom gradu Barentsburgu.

Neprijateljski činovi na britanskom tlu

Ujedinjeno Kraljevstvo jedan je od najvjernijih saveznika Ukrajine, zbog čega bi moglo biti Putinov neprijatelj broj jedan. Neprijateljski činovi povezani s Kremljom već su se događali na britanskom tlu. To uključuje ubojstvo bivšeg časnika KGB-a Aleksandra Litvinenka radioaktivnim polonijem u Londonu 2006. te pokušaj ubojstva bivšeg ruskog vojnog obavještajca Sergeja Skripala nervnim agensom novičokom u Salisburyju 2018. godine.

U tom je napadu preminula i Dawn Sturgess, majka troje djece. Javna istraga zaključila je da je Putin "vjerojatno" odobrio Litvinenkovo ubojstvo, a prošlog je tjedna istraga utvrdila da je "moralno odgovoran" i za smrt gospođe Sturgess. Rusija je uvijek poricala bilo kakvu umiješanost.

Uloga NATO-a i nepredvidivi Trump

Ipak, teško je zamisliti da bi se Ujedinjeno Kraljevstvo moralo boriti protiv Rusije samo. "Čisti sukob Ujedinjenog Kraljevstva i Rusije nije vjerojatan", kaže Crump. "Definitivno bismo se borili sa saveznicima, iako bi Rusija najvjerojatnije pokrenula sukob samo ako bi osjetila da će se NATO raspasti."

Ključna nepoznanica je američki predsjednik Donald Trump. Iako čelnici NATO-a uvjeravaju da je SAD predan obrani saveza, mnogi nisu tako sigurni. Bi li Trump, primjerice, išao u rat kako bi obranio estonski grad Narvu?

"Ne postoji univerzalan odgovor na to za što je Ujedinjeno Kraljevstvo zapravo sposobno, jer postoji toliko mnogo različitih situacija pod kojima bi ga Rusija mogla izazvati", zaključuje Keir Giles iz Chatham Housea. Kao društvo, Ujedinjeno Kraljevstvo - za razliku od Poljske, Finske i baltičkih država - nedvojbeno nije spremno za rat. Ozbiljne pripreme bile bi skupe, nepopularne i politički rizične. No, Giles nudi britanskoj javnosti otrežnjujući savjet: "Prepoznajte da su prava, slobode i prosperitet koje uzimaju zdravo za gotovo zapravo ugroženi i da sloboda ne dolazi besplatno. Shvatite da će se životi morati promijeniti. A korijen problema je u Moskvi."