SVIJET se nepovratno mijenja. Jedan od obrisa novog svijeta jest i odnos Sjedinjenih Država prema NATO-u, što bi moglo dovesti do njegove smanjene važnosti na sigurnosnoj i političkoj sceni.

"Svijet treba novog lidera"

Koliko je svijet na prekretnici govore i jučerašnja događanja u Bijeloj kući. Trump i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski trebali su potpisati sporazum o mineralima, no umjesto toga sve skupa je pretvoreno u žestoku svađu pred novinarima.

>> Prekinut posjet Zelenskog. Trump: Uvrijedio je SAD

Šefovi EU država masovno su podržali Zelenskog, a visoka predstavnica EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaja Kallas izjavila je da slobodni svijet treba novog lidera. Ona smatra kako Amerika s Trumpom to više nije.

Očito je kako Trumpov disruptivni pristup međunarodnim odnosima i tendencija da izazove nesigurnost među saveznicima ima potencijal da naruši koheziju unutar NATO-a.

Kasparov: NATO je gotov

O tome je govorio i Gari Kasparov, slavni ruski šahist i prodemokratski aktivist, žestok protivnik Vladimira Putina. Poručio je kako je NATO gotov i kako Europa mora prihvatiti novu stvarnost. Dodao je da je zajedničko glasanje SAD-a u UN-u s Rusijom bilo pravi signal, dok je jučerašnji događaj samo "šum u signalu"..

>> Kasparov: NATO je gotov

"Bilo je korisno barem kako bi utuvilo istinu u glave zabludjelih europskih lidera koji su se još nadali da Trump nije udružio snage s Putinovom Rusijom. Nema više izgovora. NATO je gotov. Europska utrka za ujedinjenjem i naoružavanjem sebe i Ukrajine uistinu je započela", poručio je.

Trump godinama govori protiv NATO-a

Pola godine prije nego što je postao predsjednik SAD-a, Donald Trump je rekao kako bi ohrabrio Rusiju da napadne svaku članicu NATO-a koja ne izvršava svoje obveze u sklopu vojnog saveza.

U prvom mandatu Trump je mnogo puta prijetio povlačenjem iz NATO-a, uključujući i na summitu 2018. godine. On smatra pretjeranim financijskim teretom da Sjedinjene Države jamče obranu 30 drugih nacija.

SAD i dalje najviše ulaže obranu unutar NATO-a, izdvajajući više od svih ostalih zajedno. Što se tiče konkretnog proračuna NATO-a, SAD doprinosi s 15.8 posto proračuna, isto kao i Njemačka.

Znakovite riječi Trumpovog ministra obrane

Znakovite su riječi američkog ministra obrane Petea Hegsetha, koji je tijekom posjeta Varšavi rekao da europske zemlje moraju ulagati u obranu jer se ne može očekivati da će američka prisutnost na kontinentu trajati zauvijek.

>> Trumpov ministar: Europa treba pojačati obranu, ne znamo što će biti za 5, 10 godina

Na tragu je to njegove izjave na sastanku ministara obrane NATO-a u Bruxellesu, na kojem je upozorio Europu da ne tretira Washington kao "budalu koja je odgovorna za europsku sigurnost".

"Ovo bi moglo označiti sumrak NATO-a, pogotovo ako se uzme u obzir ono što mislim da će Washington uskoro objaviti, a to je povlačenje 20.000 američkih vojnika iz Europe", izjavio je za Politico bivši litvanski ministar vanjskih poslova Gabrielius Landsbergis.

Kovačević: Trump misli da Amerika nema razloga zauzimati se za jači NATO

Vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević za Index govori da mu se ne čini da je pred nama vrijeme bez ratova.

"Svrha NATO-a u vrijeme kad je nastao je bila odvratiti Sovjetski Savez od namjere da napadne Zapad. Više nema SSSR-a, nema Varšavskog pakta i glavnog razloga zašto je NATO osnovan. Amerika je svoje strateške interese u Europi ostvarila, pri čemu joj je pomogla i ruska agresija u Ukrajini, a Europa treba sama steći sposobnost da se brani. Amerika nema nekog posebnog razloga zauzimati se za jači NATO. To je sve Trumpova logika", navodi Kovačević.

"Glavni suparnik Americi sad je Kina. NATO je usvojio strateški dokument NATO 2030. kojim je proširio nadležnost na Pacifik. Odustaje li Trump, potencijalnim odustajanjem od NATO-a, i od usluga koje od NATO-a može dobiti u pacifičkom bazenu, to nije jasno. Nije jasno ni može li Amerika sama nadvladati Kinu", govori.

"Trump se prema saveznicima odnosi kao prema podanicima"

Ističe kako je Trumpov prethodnik Joe Biden pokušao stvoriti globalnu koaliciju demokratskih zemalja protiv autokrata te u tome nije uspio.

"Trump ne pokušava stvoriti nikakve koalicije, on se prema saveznicima odnosi kao prema podanicima i gleda samo američki interes. NATO je osnovan na načelima multilateralizma, a Trump je nesklon bilo kakvom obliku multilateralizma, no u NATO-u se odlučuje konsenzusom te, prema povelji, svaka zemlja članica ima ista prava", navodi naš sugovornik.

"Trump ne pristaje na ta pravila. Za njega je osnova svega doktrina America first. Pitanje je može li Amerika sama obuzdati tehnološki i vojni razvoj Kine. Trump očito vjeruje da može, ali to podrazumijeva i rizik na koji društvo u Americi nije spremno. Ako dođe do intenziviranja sukoba s Kinom, može se dogoditi oružani sukob u kojem bi ginuli i američki vojnici", kazao je Kovačević.

Posezanje prema Grenlandu i Kanadi

Čini se da članak 5, koji označava da je napad na jednu članicu NATO-a napad na sve njih, zasad ne dolazi u pitanje. "Podržavam to. Mislim da ćemo imati vrlo uspješan mir", rekao je Trump nedavno.

Trumpovi navodi o posezanju prema Grenlandu i Kanadi, kao i istupi njegovog ministra obrane, ne ulijevaju povjerenje.

On je već neko vrijeme opsjednut idejom kupnje Grenlanda jer je, kako tvrdi, bogat mineralima i ključan za američku sigurnost. Nije odbacio mogućnost korištenja ekonomske prisile ili vojne sile kako bi preuzeo otok. Ne odustaje od ideje da Kanada postane 51. američka država. Tako je na društvenim mrežama objavio kartu Sjeverne Amerike na kojoj je i Kanada označena američkom zastavom.

Avdagić: Uskoro je summit, tada ćemo više znati

Vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić nas podsjeća da se u novom mandatu pojavilo i pitanje Panamskog kanala.

"Našlo se rješenje, tamo je otišao državni tajnik Marco Rubio i ta je tema iščezla iz javnog prostora. Mislim da Trump govori stvari kojima zapravo zove na početak pregovora o nečemu a da pritom razlozi nisu takvi kakvi površno djeluju. Obično je nešto drugo u pozadini", govori.

Ističe da je summit NATO-a za četiri mjeseca i da će se onda više znati.

"Očit je zaokret SAD-a prema Pacifiku u Aziji, to smo vidjeli i za vrijeme predsjednika Obame, ali o tome se nije pričalo. Nije novo ni pitanje potrošnje europskih zemalja na obranu. Sve to je dosad išlo pod tepih. S Trumpom je drugačije jer on donosi komunikaciju na koju se nije naviknulo", kaže.

I Europa mora jače zaštititi kontinent

"Ovu krizu u euroatlantskim odnosima bih opisao kao krizu povjerenja, ali da bi ustalili odnose, i Europa mora napraviti stvari o kojima se dugo pregovara - zauzeti jaču ulogu u zaštiti kontinenta - što ne bi trebalo biti upitno", kazao je Avdagić.

Pitamo ga više o navodima o sumraku ili kraju NATO-a.

"Koliko smo to puta samo čuli. Organizacija je to s kojom ništa nije usporedivo. Ona je svojim trajanjem, vojnom moći i kvalitetom dokazala da ni s čim nije usporediva. O njezinom kraju možemo govoriti samo na nivou spekulacija.

Uostalom, NATO je preživio i raspad svog glavnog takmaca Varšavskog pakta. Od tada je rastao, rastao je i u zadnjoj godini. Može doći do neke vrste transformacije te se mogu naći drugačiji modusi djelovanja. Europske zemlje jesu godinama smatrale da ne moraju ulagati i da imaju kišobran NATO-a koji rješava sve probleme.

"Nesuglasica u NATO-u je uvijek bilo"

Ali glavni razlog postojanja NATO-a, taj članak 5, mislim da on nije ugrožen. Ako gledamo prvi Trumpov mandat, tada je bilo više izjava protiv NATO-a nego u drugom mandatu, koji je buran i nepredvidiv. Vrijeme je da Europa učini više za sebe, da se trgne, kako bi se osjećala sigurnost.

Čini mi se da ipak vidim europsku odlučnost i konstruktivnost da se djeluje prema novim okolnostima. A nesuglasica je uvijek bilo, od izlaska Francuske iz vojnog krila NATO-a ili nesuglasica između država članica. No zajednica je uvijek nalazila rješenja, ta ujedinjena Europa i jest demokracija na najvišem nivou", govori Avdagić.