MAGNA Carta (latinski: Velika povelja sloboda) jedan je od najvažnijih pravnih dokumenata u svjetskoj povijesti. Potpisana je 15. lipnja 1215. godine na livadi kod Runnymedea, kada je engleski kralj Ivan, pod pritiskom pobunjenih baruna, pristao ograničiti vlastite ovlasti.

Iako je prvotno bila zamišljena kao kompromis između kralja i plemstva, s vremenom je postala simbol vladavine prava i ograničene državne vlasti.

Zašto je nastala?

Kralj Ivan bio je izrazito nepopularan. Izgubio je velike posjede u Francuskoj, vodio skupe ratove i uvodio visoke poreze. Sukobio se i s papom te dijelom engleskog plemstva. Pobunjeni baruni prisilili su ga da prihvati dokument koji je sadržavao 63 članka i kojim su zajamčena određena prava i ograničenja kraljevske moći.

Što je Magna Carta propisivala?

Neke od najvažnijih odredbi bile su: kralj nije iznad zakona, određeni porezi ne mogu se uvoditi bez pristanka plemstva, slobodni ljudi ne mogu biti uhićeni, zatvoreni ili lišeni imovine bez zakonitog postupka te država mora poštovati određena prava svojih podanika.

Najpoznatiji članak glasi da nijedan slobodan čovjek neće biti kažnjen "osim zakonitom presudom svojih jednakih ili prema zakonu zemlje". To je postalo temelj ideje o pravednom suđenju.

Je li odmah promijenila svijet?

Zanimljivo, nije. Kralj Ivan gotovo je odmah zatražio od pape da poništi dokument, što je i učinjeno nekoliko mjeseci nakon potpisivanja. Uslijedio je građanski rat. Međutim, nakon Ivanove smrti Magna Carta je više puta ponovno izdavana, a njezin ugled s vremenom je rastao. Do 13. stoljeća postala je važan dio engleske pravne tradicije.

Zašto je toliko važna danas?

Iako je velik dio njezinih odredbi odavno izgubio pravnu snagu, Magna Carta ostala je simbol načela da vlast nije neograničena.

Imala je velik utjecaj na razvoj Engleskog građanskog rata, Slavne revolucije i Američke revolucije, kao i na dokumente poput američkog Zakona o pravima i brojnih modernih ustava.

Danas se često smatra jednim od temelja suvremenog ustavnog prava i zaštite ljudskih prava, premda povjesničari upozoravaju da 1215. godine nije bila zamišljena kao demokratski dokument za sve građane, nego prvenstveno kao sporazum između kralja i elite.

Nekoliko zanimljivosti

Od izvornih primjeraka Magne Carte iz 1215. sačuvana su samo četiri. Dva se čuvaju u Britanskoj knjižnici, jedan u katedrali u Lincolnu, a jedan u katedrali u Salisburyju.

Zanimljivo je da se i danas u pravnim i političkim raspravama često poziva na Magnu Cartu kao simbol zaštite građanskih sloboda, premda je od njezina nastanka prošlo više od 800 godina.

U jednoj rečenici: Magna Carta nije stvorila demokraciju, ali je postavila revolucionarnu ideju da čak ni kralj nije iznad zakona.