SVAKOM novom elementarnom nepogodom sve je jasnije da Zagreb hitno treba dobiti novu dječju bolnicu, no iako se o tome priča već dugi niz godina i iako je to "strateški projekt" svake vlade unatrag desetak godina, još uvijek nije utvrđena lokacija niti je poznato koje bi se godine mogla početi graditi. Jedina lokacija koja se spominje je prastara, zapuštena i nikad dovršena Sveučilišna bolnica u Blatu, za koju je, kako je sad izjavio ministar Vili Beroš, u tijeku izrada studije izvodljivosti.

Postojeća dječja bolnica, ona u Klaićevoj, jedina je bolnica za djecu u zemlji i u njoj se liječe djeca iz cijele Hrvatske. Klaićeva je proteklog vikenda pretrpjela značajna oštećenja tijekom poplave. Gotovo kompletan podrumski dio je bio pod vodom. Poplavljena je ljekarna, a prema prvim procjenama šteta iznosi barem nekoliko stotina tisuća kuna.

>>Ravnatelj potvrdio da je dječja bolnica opet bila potopljena

Nekoliko mjeseci ranije Klaićeva je znatno oštećena i u velikom potresu, što ne čudi ako uzmemo u obzir da je najstarija zgrada Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj, poznata kao Fischerova zgrada, izgrađena davne 1909. godine. Taj zaštićeni spomenik kulture pretrpio je znatna oštećenja. Dimnjak se opasno nagnuo pa su pacijenti iz nje evakuirani odmah nakon potresa, a druga zgrada Klaićeve prošla je bolje jer je ipak novija - izgrađena je 1987.

Beroš: U tijeku je studija izvodljivosti za Blato

Posljednja nepogoda, velika poplava koja je prošlog vikenda pogodila i Klaićevu, ponovno je otvorila pitanje kad će Hrvatska konačno dobiti novu dječju bolnicu. Nažalost, odgovora na to pitanje nema.

Ministar zdravstva Vili Beroš posjetio je Klaićevu nakon poplave te rekao da koronakriza, potres i poplave ukazuju na potrebu izgradnje nove nacionalne dječje bolnice.

>>Nezapamćena poplava u Klaićevoj, Beroš došao u obilazak

"Mnogi su o tome samo govorili, znam da to nije jednostavno i lako. Vlada je prepoznala tu potrebu i unijela tu ideju, a ja ću kao ministar napraviti sve da se ona realizira. U tijeku je izrada studije izvodljivosti za lokaciju u Blatu i tek nakon što studija bude gotova vidjet ćemo je li Blato optimalna lokacija. Nalazimo druge izvanproračunske mogućnosti financiranja te bolnice i napravit ćemo sve da nađemo najbrži način rješavanja toga. Jesu li to EU fondovi, teško je reći jer je njihova procedura duga. Vidimo koliko je trajala studija izvodljivosti i kolika je to procedura. Svi u vladi sagledavamo i druge mogućnosti financiranja izgradnje zdravstvenih kapaciteta koji su nam prijeko potrebni", izjavio je Beroš.

Index je ministra Beroša pitao kad se očekuje završetak studije izvodljivosti za Blato te koja druga lokacija (ako se za Blato ispostavi da nije dobra) dolazi u obzir, no odgovor do pisanja ovog teksta nismo dobili.

Kujundžić u prosincu: Gotova je studija izvodljivosti

Berošev prethodnik Milan Kujundžić je pak u prosincu izjavio da će već ove godine, 2020., početi gradnja nove nacionalne dječje bolnice u Blatu i da već imamo studiju izvodljivosti te da je odabran izvođač. No rekao je i da je bez studije izvodljivosti sve spremno za raspisivanje natječaja za projekt u kojem su partneri vlada i Grad Zagreb.

"Ako vlada pristane na model gdje bi dali jamstvo za 400 milijuna kuna, kao što je dala jamstvo za 850 milijuna KBC-u Rijeka i 850 milijuna bolnici u Puli, ovdje bi s dvostruko manjim iznosom mogli imati novu nacionalnu dječju bolnicu, što je u zdravstvenom smislu najveća potreba u državi", rekao je Kujundžić.

Nova dječja bolnica trebala bi, prema najavama, objediniti postojeće kapacitete Klinike za dječje bolesti u Zagrebu i dijelove pedijatrijskih kapaciteta drugih zagrebačkih bolnica te osigurati provedbu zdravstvene zaštite na području ginekologije i opstetricije.

Kujundžić je prije tri godine, u srpnju 2017., prvi put izjavio da će se Klaićeva preseliti u staru, oronulu i nikad dovršenu Sveučilišnu bolnicu u Blatu.

"To će biti refundirano iz EU fondova kako bi gradnja započela što prije jer bolesna djeca ne mogu čekati. Slijedi izrada dokumentacije pa početak grubih radova", rekao je Kujundžić i dodao da za prvu fazu gradnje dječje bolnice, koja bi se gradila na zapadu Sveučilišne, treba otprilike 15 do 17 milijuna eura te da bi se s gradnjom počelo 2020.

Arhitekt o Blatu: Puno će duže trajati adaptacija stare, nedovršene bolnice nego gradnja nove

Tada su na njegove najave reagirali i stručnjaci, a jedan od njih je bio i arhitekt Emil Jurcan, koji je za Index tad izjavio da će biti puno skuplje smjestiti dječju bolnicu u Blato nego sagraditi potpuno novu te da će sve trajati puno dulje.

"Sveučilišna bolnica ima samo svoj građevinski dio radova koji je i najjeftiniji kod izgradnje bolnice. Dakle, ušteda bi bila minimalna ili nikakva, a troškovi koji bi se stvorili u adaptaciji gradilišta starog preko 30 godina bi sigurno bili izuzetno visoki. Svakako bi bilo jeftinije izgraditi potpuno novu bolnicu koja bi se u potpunosti prilagodila njenoj namjeni, dakle djeci", rekao nam je Jurcan.

Uz to što će adaptacija zgrade biti skuplja od gradnje nove, dodaje i kako će trajati dulje.

"Sigurno je da će biti više posla s adaptacijom nego s gradnjom nove. Ušteda na nosivom sustavu i građevinskim materijalima, pogotovo kod bolnice koja je najzahtjevnija u opremanju, u ovom slučaju je nikakva. Razlog tome je što se treba sanirati vlaga i svi ostali problemi koji su se stvorili uslijed tolikih godina zanemarivanja te zgrade. Uz to, njen tlocrt ne bi bio prilagođen dječjoj bolnici, odnosno tlocrt Sveučilišne bolnice nije napravljen da bude namijenjen djeci.

U svakom slučaju skuplje će biti graditi na postojećoj bolnici nego da se izgradi potpuno nova", zaključio je arhitekt Jurcan.

U Klaićevoj česte poplave, nedostatak prostora, parkinga

Bivši ravnatelj Klinike za dječje bolesti u Klaićevoj Zoran Bahtijarević još nam je ranije, dok je vodio bolnicu, rekao da je zgrada u Klaićevoj nedovoljna i da nemaju dovoljno prostora, a također je, kao i arhitekt Jurcan, naglasio kako prilikom gradnje Sveučilišne bolnice u Blatu ona nije bila namijenjena dječjoj bolnici.

"Moj stav je i dalje da bi se kompletna dječja medicina Zagreba, ono najbolje što hrvatska medicina može ponuditi djeci, trebala ujediniti na jednom mjestu i da trebamo imati središnju nacionalnu dječju bolnicu. I dalje apeliram da se razmotri stvaranje jedinstvene nacionalne dječje bolnice, poput malog dječjeg KBC-a u kojem bi se odvijala vrhunska medicina. Struka je 1974. napravila plan za dječju bolnicu u Klaićevoj i ta odluka pokazala se dalekovidnom, ali sad trebamo strategiju za narednih 50 godina", rekao nam je ranije Bahtijarević.

Osnovni problem Klaićeve je što su smješteni u spomeniku nulte kategorije pa svaki popravak zahtijeva suglasnost Ureda za zaštitu spomeničke kulture.

"Ispod nas ide i potok pa smo često imali poplave. Nedostaje nam parkiralište. Bilo je govora da će se napraviti kod srednjoškolskog igrališta, ali ništa od toga. Nama nedostaje prostora. Ova zgrada je limitirana", objasnio je Bahtijarević nedostatke postojeće dječje bolnice dok joj je bio na čelu.

A da je Klaićeva limitirana pokazao je i slučaj s dječjom hematoonkologijom koja je sredinom 2015. premještena u prostore Instituta za tumore u Ilicu.

"Kad je projektirana, bolnica u Blatu nije bila predviđena za dječju bolnicu"

Više od 20 godina djeca u Klaićevoj su se od tumora liječila u izuzetno lošim uvjetima. Zbog nedostatka prostora (Klaićeva kao spomenik kulture ne može se nadograđivati), roditelji nisu mogli 24 sata biti uz svoju djecu, koja tijekom ciklusa kemoterapija prolaze najteže moguće razdoblje. Tako su u tim teškim trenucima mali pacijenti bili prepušteni medicinskom osoblju kojeg nema dovoljno da cijelo vrijeme pazi na svako bolesno dijete.

Nakon premještanja Odjela hematoonkologije na Institut, djeca su napokon dobila normalne uvjete, a najvažnije je to da ima dovoljno prostora da roditelji budu s njima 24 sata. Međutim, to nije trajno rješenje jer medicinsko osoblje radi na dvije strane.

Bahtijarević nam je tad rekao da bi vlada trebala donijeti takav strateški plan za dječju bolnicu koji će biti mudra stručna odluka te da o tome treba odlučivati isključivo struka, i to zdravstvena, prometna i urbanistička.

"Kad je projektirana, bolnica u Blatu nije bila predviđena za dječju bolnicu. Ja bih volio kad bismo napravili stvari kako treba, da otpočetka projektiramo i gradimo bolnicu prema potrebama onih koji će je koristiti, a to su djeca. Želio bih da izbjegnemo situaciju u kojoj bismo ponovno neki prostor prilagođavali umjesto da otpočetka gradimo bolnicu za djecu koja bi trebala zadovoljiti njihove potrebe u idućih 50 godina", rekao nam je Bahtijarević.