VRIJEME se mijenja brže nego što smo navikli, a posljedice sve jasnije osjećamo i u Hrvatskoj.

Iako nas je posljednjih dana iznenadio prodor prave, "starinske" zime sa snijegom i minusima, znanstvenici upozoravaju da je riječ o iznimci, a ne o povratku nekadašnjih klimatskih obrazaca.

O tome što se događa u atmosferi, kakvu ulogu imaju oceani i zašto su vremenski ekstremi sve češći, u HRT-ovoj emisiji Studio 4 govorili su voditelj Službe za vremensku analizu i verifikaciju DHMZ-a Tomislav Kozarić i klimatolog, akademik Mirko Orlić.

Imamo pravu zimu, ali je li to nova realnost?

Mnogi će reći da smo napokon doživjeli "pravu zimu", i nisu daleko od istine. No, ovakvi hladni valovi danas su sve rjeđi i treba ih promatrati kao izolirane epizode u sve toplijem klimatskom sustavu.

"Ako gledamo Zagreb kao primjer, ovako niske temperature - oko minus 15 stupnjeva, zadnji smo put imali 2018. godine, a količine snijega kakve smo vidjeli podsjećaju na 2013., kada je grad bio zameten", istaknuo je Kozarić.

Ipak, naglašava kako je trend jasan. "U kontekstu globalnog zatopljenja, hladni prodori se i dalje događaju, ali su toplija razdoblja češća, s manje snijega i više kiše. To postaje nova normalna zima", poručio je.

Globalni procesi koji kroje naše vrijeme

Prema riječima akademika Orlića, nekoliko je ključnih procesa koji trenutno snažno utječu na vremenske prilike diljem planeta. Prvi je globalno zatopljenje, koje nije ravnomjerno raspoređeno.

"Polarni krajevi zagrijavaju se brže od ekvatora, što mijenja atmosfersku cirkulaciju", objašnjava Orlić.

Drugi važan čimbenik je La Niña, pojava izuzetno hladne morske vode u Tihom oceanu.

"Imamo El Niño kao ekstrem topline i La Niñu kao ekstrem hladnoće. Kada se ti globalni utjecaji poklope s valovima u atmosferi, dolazimo do naglih promjena, od velikih hladnoća do neuobičajenih toplinskih valova", dodao je. Na toj "pozornici" zatim nastupaju ciklone i anticiklone koje, kako kaže Orlić, na kraju oblikuju vrijeme kakvo osjećamo iz dana u dan.

Koliko ovo odstupa od prosjeka?

Prema podacima DHMZ-a, vremenske prilike posljednjih dana u većem dijelu Hrvatske značajno odstupaju od klimatološkog prosjeka.

"Ako uzmemo referentno razdoblje od 1991. do 2020., temperature su u većini zemlje bile niže za 1 do čak 3 stupnja", rekao je Kozarić. Iznimka je krajnji jug zemlje, gdje su temperature bile iznad prosjeka za početak siječnja.

Uz hladnoću, ključnu ulogu imala je i oborina. "Ciklone su povukle vlagu sa Sredozemlja, a sudar s vrlo hladnom zračnom masom nad srednjom Europom donio je snijeg, pojavu koja je u našim zimama sve rjeđa", istaknuo je. Trend je jasan - snijega je sve manje, osobito u nizinskim krajevima.

Oceani - skriveni spremnik topline

Dok se fokus često stavlja na temperaturu zraka, ključni dio klimatske priče odvija se ispod površine mora. "Od ukupne topline koja se zadrži zbog efekta staklenika, samo 10 posto ostaje u atmosferi, a čak 90 posto završi u oceanima", ističe Orlić.

Zagrijavanje mora nije jednako svugdje, a posebno se izdvaja Sredozemlje, koje se zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka i sve se češće opisuje kao klimatska vruća točka.

"Prosječna stopa zagrijavanja oceana je oko 0,015 °C godišnje. Zvuči malo, ali kroz 40 godina to znači i do dva stupnja više. Nekad je ljetna temperatura mora bila 25 °C, danas je normalno 27", rekao je.

Stiže promjena - nakon minusa slijedi zatopljenje

Nakon tjedan dana izražene zimske hladnoće, pred nama je promjena vremena. Iako nas očekuje još jedno vrlo hladno jutro, s temperaturama koje će se ponegdje spuštati i do -15 °C, već od utorka slijedi osjetno blaže vrijeme.

Promijenit će se strujanje zraka te će nad naše krajeve početi pristizati topliji zrak s juga. Temperature će postupno rasti, jutra će biti oko nule, dok će dnevne vrijednosti na kontinentu dosezati i do 10 °C. Na Jadranu se očekuje i više od 10 stupnjeva, uz jugo i povremenu slabu kišu, osobito sredinom tjedna.