OSOBE bez njemačkog državljanstva češće se pojavljuju u policijskim statistikama o kriminalu. Jedan od razloga jest i to što se kaznena djela koja počine znatno češće prijavljuju nego ona za koja se sumnjiče Nijemci, piše DW.

Ponavljajući narativi

Svake godine, kada Savezni ured za borbu protiv kriminala objavi policijsku statistiku o rasprostranjenosti kriminala, Alternativa za Njemačku (AfD), krajnje desna stranka, posebno ju pomno proučava. Koliko kaznenih djela počine izbjeglice, migranti i stranci koji žive u Njemačkoj? Studije medijskih stručnjaka pokazuju da se 95 posto priopćenja za javnost AfD-a usredotočuje na osumnjičenike koji nisu Nijemci, dok se kaznena djela u koja su uključeni njemački osumnjičenici gotovo u potpunosti ignoriraju.

No uobičajena priča AfD-a da su osobe koje nisu Nijemci inherentno puno nasilnije od "domaćih" jednostavno nije istinita. Sociologinja, kriminologinja i profesorica na Policijskoj akademiji Donje Saske Susann Prätor zajedno s kolegama sa Sveučilišta u Zürichu i Instituta za istraživanje kriminala Donje Saske u novoj je analizi vrlo pomno proučila podatke o kriminalu u Njemačkoj. Pritom je ispitala ne samo takozvano "svijetlo polje", odnosno sva kaznena djela koja su izašla na vidjelo i pojavljuju se u policijskim statistikama, nego i "tamno polje": sva kaznena djela koja nisu prijavljena ili otkrivena, koja se stoga ne pojavljuju ni u jednoj službenoj statistici i nisu utvrđena reprezentativnim anketama.

Prätor za DW kaže: "Da, prema policijskim statistikama kriminala osobe koje nemaju njemačko državljanstvo češće čine kaznena djela od njemačkih državljana. No studije neprijavljenog kriminala pokazuju da je spremnost na prijavljivanje kaznenih djela protiv stranih državljana više nego dvostruko veća, što znači da se te osobe češće prijavljuju. Razlike između dviju skupina uočljive su i u statistikama neprijavljenog kriminala, ali su znatno manje izražene."

Njemački počinitelji rjeđe prijavljivani

Kada je riječ o kaznenim djelima koja su počinili stranci, dvostruko je veća vjerojatnost da će se kasnije pojaviti u policijskim statistikama nego kaznena djela koja su počinili Nijemci.

Međutim, ako se statistike o kriminalu očiste od anomalija do kojih dolazi kada se promatra samo prijavljivanje takvih djela, stranci više nisu 2,6 puta češće zastupljeni od Nijemaca, već samo 1,7 puta. To proizlazi i iz rezultata studija tamnih brojki o maloljetničkom nasilnom kriminalu: prema tim studijama, mladi stranci 1,6 puta su skloniji nasilju od Nijemaca.

"Mladost, muški spol, nedostatak obrazovanja i sklonost nasilju kategorije su koje potiču sklonost nasilju. Određeni koncept muževnosti također igra ulogu, odakle god dolazio. Ali ne vidimo kulturološki čimbenik, suprotno predrasudama da muževnost i nasilje igraju veću ulogu u drugim kulturama", kaže Prätor.

Upućuje na istraživanje o prihvaćanju nasilja: prema njemu, pet posto njemačke mladeži ima pozitivan stav prema nasilju. Među onima bez njemačkog državljanstva ta je brojka deset posto, što je dvostruko više, ali prema kriminologinji nije dovoljno da bi se kultura smatrala objašnjavajućim čimbenikom. Umjesto toga, kaže, ključan je drugi čimbenik.

Nasilje mladih smanjeno u posljednjih nekoliko desetljeća

"Obiteljski odgoj igra ključnu ulogu u razvoju takvih stavova prema nasilju jer se ti stavovi oblikuju u domu. Ako doživim nasilje u vlastitom domu, imam drukčiji odnos prema nasilju nego ako ga nisam doživio", kaže.

Njemačka je na vrlo dobrom putu, kaže Prätor, čak i ako ponekad ne izgleda tako. "Prije pedeset ili šezdeset godina roditeljsko je nasilje u odgoju djece bilo puno češće nego danas. Nasilje mladih također je znatno niže nego devedesetih ili početkom 2000-ih."

Susann Prätor naglašava da joj je doprinos objektivnijoj raspravi vrlo važan. Tu tvrdnju ilustrira proučavanjem policijskih zapisa o teškim kaznenim djelima, poput nanošenja teških tjelesnih ozljeda, ubojstva iz nehaja ili ubojstva, u statistikama o kriminalu. "Od 100 Nijemaca 0,2 posto počini nasilna kaznena djela, u usporedbi s 0,6 posto osoba koje nisu Nijemci", kaže.

Međutim, dodaje: "Više od 99 posto ljudi koji žive u Njemačkoj, bilo njemačkog ili stranog podrijetla (velika većina njih ovdje), uopće ne čini nikakva ozbiljna kaznena djela."

"Njemačka mora učiniti više za prevenciju"

Kriminologinja, koja također obučava buduće policajce, apelira na političare da jače naglase pozitivne aspekte migracija. Rasprava o imigraciji previše je negativno iskrivljena zbog krutog fokusa na policijsku statistiku o kriminalu, kaže.

Prema njezinim riječima, velika većina onih koji nisu Nijemci dobro obavlja svoj posao i iznimno je dobro integrirana. Iznad svega, kaže, vlada mora uložiti više novca u prevenciju.

"Treba početi raditi s djecom i mladima što je ranije moguće, jačati socijalne vještine u vrtićima, nastaviti to u školi i reagirati kada se dogode određeni incidenti nasilja. Također je važno ulagati u infrastrukturu i aktivnosti u slobodno vrijeme u određenim regijama. Ključni čimbenik nasilja među mladima, bez obzira na podrijetlo, jest to što mladima nedostaje smislena dnevna rutina", kaže ova stručnjakinja.