U DANIMA kada tisuće učenika i njihovih roditelja donose ključne odluke o upisu u srednje škole i na fakultete, više od polovice hrvatskih građana smatra da je obrazovnom sustavu potrebna temeljita reforma. Rezultati su to redovitog mjesečnog istraživanja Crobarometar, koje je za Dnevnik Nove TV provela agencija Ipsos, a koji otkrivaju duboko nezadovoljstvo stanjem u školstvu, od prevelike količine teorije i manjka prakse do pitanja priprema li škola djecu za stvaran život.

Potreba za promjenama

Na pitanje treba li obrazovnom sustavu promjena, rezultati su nedvosmisleni. Tek četiri posto ispitanika misli da nikakve promjene nisu potrebne, dok 34 posto smatra da su dovoljne manje prilagodbe. S druge strane, čak 52 posto građana traži temeljitu reformu, a deset posto nema jasan stav.

Tko najviše traži reformu?

Analiza pokazuje da zahtjevi za reformom rastu s razinom obrazovanja. Među građanima s osnovnom školom, reformu traži 43 posto njih, a kod onih sa srednjom stručnom spremom udio raste na 48 posto. Najveći kritičari sustava su visokoobrazovani - čak 66 posto njih smatra da je nužna opsežna reforma, što upućuje na to da povjerenje u sustav opada što je viša stečena diploma.

Jokić: Ovo je poziv političarima na ozbiljne promjene

Stručnjaka za obrazovanje Borisa Jokića ovakvi podaci ne iznenađuju, već, kako kaže, donekle i raduju. "Mislim da je obrazovni sustav uvijek takav da ga treba mijenjati, inovirati, a građani prepoznaju da je to potrebno. Ne bih rekao da je ovo alarm, već poziv političarima da naprave ozbiljne promjene", rekao je Jokić.

Priznao je da se određene promjene u hrvatskom školstvu događaju, poput reforme strukovnog obrazovanja i pokušaja uvođenja cjelodnevne nastave, no dodao je: "Čini se da građani to ne doživljavaju kao veće reforme koje su važne, ne samo zbog onoga što je trenutno u školama, već vjerojatno i zbog onoga što nam slijedi pod utjecajem digitalne tehnologije, umjetne inteligencije i gubitka motivacije za učenje kod učenika. Sve to sugerira da treba učiniti veće rezove u hrvatskom obrazovnom sustavu".

Školstvu čvrsta trojka, bolja ocjena od one za Vladu i Sabor

Građani su osnovnu školu ocijenili s 3.2, a srednju s 3.28, što Jokić naziva "čvrstom trojkom". "Hrvatska ima dobro školstvo, ima dobru osnovu, ali već desetljećima politika nije spremna učiniti ono što treba, a to je uložiti u ljude, u sustav koji formira ljude kasnije. Za sve koji rade u školi - ova ocjena je super", kazao je Jokić. Usporedio je to s ocjenama političkih institucija i čelnika: "Zoranu Milanoviću je ocjena 2.9, a on je najbolje ocijenjen. Vlada je u istraživanju dobila ocjenu 2.41, a Sabor ima ocjenu 2.11. Ovo je jedna od boljih ocjena od svih službi. Ljudi imaju povjerenje u sustav, ali ga moramo mijenjati. To je važno ako želimo biti društvo koje cijeni znanje, vještine i gradi najjači kapital – ljudski".

Što je važnije za uspjeh - diploma ili vještine?

Istraživanje je pokazalo i da diploma gubi na važnosti pred vještinama. Samo pet posto ispitanika smatra formalno obrazovanje presudnim za uspjeh u životu, dok 29 posto prednost daje vještinama i iskustvu.

Većina, njih 62 posto, vjeruje da je važna kombinacija obojega. Ipak, prisutan je paradoks - unatoč tome, 59 posto građana vjeruje da hrvatsko društvo i dalje više cijeni diplomu nego zanat. Da je zanat cjenjeniji smatra 15 posto, a isto toliko ih misli da je oboje jednako važno.

Jokić: Mladi misle da je za uspjeh najvažnije koga poznaješ

Jokić je istaknuo kako većina građana vjerojatno smatra da za uspjeh nisu ključni ni diploma ni vještine. "Većina građana u Hrvatskoj bi rekla da možda nije važna niti diploma niti vještine, već koga poznaješ, tko ti je roditelj, imaš li člansku iskaznicu, da su to važne stvari za napredovanje", komentirao je.

"Naša istraživanja ukazuju da na kraju osmog razreda gotovo 60 posto učenika smatra da je to važnije od toga koliko si dobar u školi, što znaš i što umiješ. To su porazni podaci. Oni pokazuju da su formalno obrazovanje pa i neformalno obrazovanje, odnosno stjecanje vještina, u ovom društvu manje važna", rekao je Jokić. Objasnio je i zašto mladi sve manje vjeruju u vrijednost diplome: "Mladi manje vjeruju diplomi jer se obrazuju u različitom dobu gdje se može na različite načine stjecati vještine i obrazovanje".

Glavni strahovi roditelja

Kad je riječ o strahovima roditelja za budućnost njihove djece, ocjene nisu na prvom mjestu. Čak devet od deset zabrinutih roditelja navodi druge probleme. Glavni strah za 59 posto njih je loša kvaliteta nastave, zatim slijedi nedostatak životnih vještina (56 posto) i manjak motivacije kod djece (51 posto). Preopterećenost gradivom brine 48 posto roditelja, a pritisak zbog ocjena i upisa glavni je strah za njih 40 posto.

Jokić: Ključ je u iskustvenom učenju

Jokić je pojasnio kako strah od "loše kvalitete nastave" zapravo obuhvaća nekoliko problema. "Ono što se krije iza ovoga kada se kaže kvaliteta nastave, to je nekoliko stvari koje muče ljude. Jedna od njih je preopterećenost gradivom, previše teorije, premalo prakse, potom nedostatak kritičkog mišljenja, nedostatak rješavanja problema i suradnje među učenicima, a sve su to karakteristike moderne škole", kazao je.

Kao rješenje za problem motivacije predlaže iskustveno učenje. "Kada se mlade ljude stavlja u situaciju učenja iskustvom, tada su rezultati što se tiče motivacije puno veći. Značajan dio roditelja primjećuje pad motivacije kod svoje djece za školu, smanjenje aspiracija, želja, snova vezano za obrazovanje, a sve bi se to moglo promijeniti nešto drugačijom školom, gradeći na onom što škola ima", istaknuo je Jokić.

Prvi potez na mjestu ministra obrazovanja

Na pitanje što bi prvo učinili da postanu ministri obrazovanja, građani su se podijelili. Za 14 posto ispitanika prvi potez bila bi cjelovita reforma sustava, a jednak postotak uveo bi više prakse i manje teorije. Rasterećenje učenika prioritet je za 13 posto, kurikularna reforma za pet posto, a veće plaće nastavnicima za četiri posto ispitanika.

Jokić je naglasio kako nastavnici, ali i zdravstveni te socijalni radnici, nisu dovoljno cijenjeni u društvu. "Radim s njima i znam što se radi u osnovnim i srednjim školama, koliko su to kvalitetni ljudi i stručnjaci. Kada im damo slobodu, oni s učenicima mogu učiniti velike stvari", tvrdi on.

Za kraj je uputio poruku učenicima i budućim studentima. "Što se tiče upisa u srednje škole, vas je oko 30 tisuća, a mjesta je 48 tisuća, tako da ćete naći svoje mjesto. Na jesen vas čeka novo društvo i novo iskustvo. Što se tiče onih koji čekaju upis na fakultet, većina njih upiše svoj prvi izbor premda se oko toga stvara velika nervoza. Kad završite tamo, učinite sve da vam studentski dani proteknu na najbolji mogući način", poručio je i u šali zaključio: "U Hrvatskoj je najteže upisati vrtić, njima držim fige".

Istraživanje Crobarometar provedeno je od 1. do 19. lipnja putem metode Knowledge panel na uzorku od 994 ispitanika. Maksimalna pogreška uzorka iznosi +/- 3,3 %.