DOK SE ČEKA službena potvrda smrti 27-godišnjeg poduzetnika iz okolice Varaždina Filipa Mihalića, koji je bio optužen za uvoz lažnih covid-testova, u sudskom registru provedena je značajna promjena tvrtke Buryen, koju je osnovao.

S pozicije direktora izbrisan je čovjek koji ju je vodio posljednje dvije godine, a upisan je Anđelko Mihalić, Filipov otac. Ta je promjena provedena prije dva dana, kada je objavljeno da je Filip preminuo, a u sudskom registru pojavila se jučer. Doduše, vrijedi od 30. lipnja te je Anđelko Mihalić formalno tada preuzeo vođenje tvrtke.

Mladićeva smrt još nije službeno potvrđena, no pojavile su se informacije da mu je pozlilo nakon što je bio u bolnici zbog ozljede koju je zadobio tijekom izlaska. Do smrti je boravio u Dominikanskoj Republici. 

Što je sve država plaćala Mihalićima?

Poznato je da je stariji Mihalić bio saborski zastupnik HDZ-a, zbog čega se  cijelo vrijeme od otkrića afere s lažnim covid-testovima koje je uvozio Buryen, zbog čega su Mihalići zaradili optužnicu, postavlja se pitanje koliku su političku zaštitu pri tome imali.

Zanimljivo je da je Buryen u poslove s državom ušao još 2020. kao dobavljač uredskog materijala za Ministarstvo graditeljstva te Poreznu upravu. Radilo se o skromnim ugovorima od par tisuća eura, no suradnja je zatim eksplodirala tijekom koronakrize.

Prema podacima iz Državne riznice, Buryenu je novac isplaćivan iz Klinike za infektivne bolesti "Fran Mihaljević", koja je dio javnozdravstvenog sustava. Zbog toga je, nakon izbijanja afere, bilo teško razumijeti izjave čelnih ljudi Vlade i Sabora o tome kako o suradnji s Mihalićima nisu imali pojma, tim više što su zdravstvena tijela istodobno sudjelovala u provjeri, distribuciji i nadzoru medicinskih proizvoda koje je tvrtka stavljala na tržište.

Iz javno dostupnih podataka očito je dakle da je Buryen u vrlo kratkom vremenu od trgovine tekstilom prešao na poslovanje medicinskom opremom i testovima te na ugovore s javnim ustanovama. Kada se afera zakotrljala, Ministarstvo zdravstva je u travnju 2023. priopćilo da, prema njegovoj knjigovodstvenoj evidenciji, od početka 2016. nikada nije poslovalo s Buryenom kao pravnim subjektom.

Tadašnji ministar Vili Beroš tvrdio je i da Ministarstvo "ni u kojem segmentu" nije sudjelovalo u nabavi testova koji su se tada problematizirali u javnosti. Nabavu robe za strateške robne zalihe povezivao je s odlukama Vlade i drugim nadležnim tijelima, dok je za nabave zdravstvenih ustanova naglasio da su one zasebne pravne osobe.

Isplate s računa zagrebačke bolnice

Buryen je ipak poslovao s Klinikom za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", koja je i potvrdila da je od 2021. do 2023. s Buryenom sklopila ugovore za nabavu zaštitnih maski i netkanog tekstila te da je tvrtki ukupno platila 201.216 eura. Pritom je izričito tvrdila da od Buryena nije kupovala brze antigenske ni druge testove na covid.

Prema podacima Državne riznice, Klinika je Buryenu 2021. isplatila 34.159 eura, 2022. godine 151.859 eura, a 2023. još 16.175 eura. Isplate su bile evidentirane pod stavkom "materijal i sirovine". Ovdje treba podsjetiti da se opskrba bolnica covid-testovima nije uvijek odvijala tako da ih je svaka bolnica izravno kupovala od uvoznika.

Testovi su stizali preko Stožera civilne zaštite

Prema dokumentima koje su objavila 24sata, čiji su novinari Denis Mahmutović i Hajrudin Merdanović otkrili ovu aferu, Ministarstvo zdravstva u studenome 2021. naložilo je zavodima za javno zdravstvo da preuzimaju i skladište testove dostavljene preko Stožera civilne zaštite te ih zatim raspoređuju bolnicama i domovima zdravlja. Testove je nabavljalo Ravnateljstvo za robne zalihe, a bili su smješteni u logističkom centru Ravnateljstva civilne zaštite.

U Zagrebu su zdravstvene ustanove potrebe prijavljivale Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", nakon čega su testove preuzimale iz skladišta.

U tim nabavama kao dobavljač pojavljivala se tvrtka Kefo. Na pakiranjima testova koje su novinari dobili na uvid Buryen je bio naveden kao uvoznik, a Kefo kao distributer. Tadašnji direktor Kefa rekao je da je tvrtka testove Boson, prema njegovim saznanjima, kupovala samo od Buryena. To ne dokazuje da su sporni krivotvoreni testovi završili u državnim zalihama, no pokazuje da je Buryen bio dio dobavljačkog lanca kojim su testovi dolazili do javnog sustava.

Farmaceutska inspekcija Ministarstva zdravstva 2022. je Buryenu zabranila uvoz jedne pošiljke brzih antigenskih testova kineskog proizvođača Xiamen Boson Biotech. Prema obrazloženju Ministarstva, uvoznik nije mogao dokazati da su tijekom transporta bili osigurani uvjeti čuvanja koje je propisao proizvođač. Tvrtka pri uvozu navodno nije imala ni ažuriranu izjavu o sukladnosti ni drugu potrebnu dokumentaciju.

Zabrana tada nije bila donesena zato što je službeno utvrđeno da su testovi krivotvoreni, nego zbog problema s dokumentacijom i uvjetima prijevoza.

Ministarstvo je u svojem odgovoru iz 2023. navelo da Hrvatski zavod za javno zdravstvo validira testove i provjerava veće nabave koje provodi država. Klinika "Fran Mihaljević" zasebno je naglasila da ona nije službeno validirala antigene testove.

Koliko su Mihalići zaradili na lažnim testovima?

Prema optužnici podignutoj protiv Filipa Mihalića i njegova oca Anđelka Mihalića, teretilo ih se da su od kolovoza 2022. do svibnja 2023. u tvornici u Istanbulu organizirali proizvodnju testova koji su oponašali izgled, sastav i pakiranje originalnih Bosonovih testova.

Tužiteljstvo je tvrdilo da je proizvedeno 1.326.000 neoriginalnih testova, koji su preko njihove tvrtke uvezeni u Hrvatsku i prodavani kupcima i ustanovama u Hrvatskoj, Grčkoj, Rumunjskoj, Austriji, Španjolskoj i Njemačkoj. Navodna protupravna korist iznosila je 445.932 eura.

Filipov otac Anđelko Mihalić bio je HDZ-ov saborski zastupnik i lokalni političar, zbog čega se u javnosti nisu prestala postavljati pitanja je li politička povezanost obitelji pomogla Buryenu da dobije dozvole i državne poslove.