DANA 16. prosinca 1838. godine, na obalama rijeke Ncome u današnjoj Južnoafričkoj Republici, odigrala se jedna od najsimboličnijih i najkontroverznijih bitaka u povijesti južne Afrike. Sukob poznat kao Bitka na Krvavoj rijeci (afrikaans: Slag van Bloedrivier) suprotstavio je pripadnike burskih doseljenika, poznatih kao Voortrekkeri, i ratnike moćnog zuluskog kraljevstva pod vlašću kralja Dinganea.

Bitka je bila izravna posljedica Velikog treka, migracije tisuća Bura koji su 1830-ih napustili britansku Kapsku koloniju u potrazi za autonomijom i vlastitom zemljom. Njihov prodor na istok doveo ih je u izravan sukob sa Zuluima, čije je kraljevstvo u to vrijeme bilo jedno od najorganiziranijih i vojno najsnažnijih u regiji.

Napetosti su kulminirale nakon što je kralj Dingane 1838. godine dao pogubiti burskog vođu Pieta Retiefa i njegovu pratnju tijekom navodnih pregovora o zemlji. Taj događaj izazvao je val nasilja u kojem su Zului napali više burskih logora, što je Voortrekkere navelo na organiziranje vojne ekspedicije za osvetu i obranu.

Tijek bitke

Burske snage, njih oko 470, predvodio je Andries Pretorius. Utaborili su se uz rijeku Ncome, postavivši kola u obrambeni krug, poznat kao laager. Dana 16. prosinca na njihov je položaj jurišalo nekoliko tisuća zuluskih ratnika. Unatoč brojčanoj nadmoći Zulua, Voortrekkeri su zahvaljujući vatrenom oružju, taktičkoj pripremi i utvrđenom položaju uspjeli odbiti sve napade.

Bitka je završila potpunim porazom zuluskih snaga. Prema suvremenim procjenama, poginulo je nekoliko tisuća Zulua, dok su gubici među Voortrekkerima bili minimalni. Rijeka Ncome, obojena krvlju poginulih, prema kasnijoj tradiciji dobila je naziv Krvava rijeka.

Zavjet i nasljeđe

Prije same bitke Voortrekkeri su položili tzv. Zavjet Bogu, obećavši da će, ako pobijede, taj dan zauvijek obilježavati kao sveti. Upravo je 16. prosinca desetljećima kasnije u Južnoj Africi slavljen kao Dan zavjeta, a tijekom razdoblja apartheida imao je snažno političko i ideološko značenje za bijelu afrikanersku zajednicu.

Nakon kraja apartheida, isti je datum preimenovan u Dan pomirenja, s ciljem simboličnog ujedinjenja različitih povijesnih narativa i zajednica u zemlji. Danas Bitka na Krvavoj rijeci ostaje snažan i slojevit simbol južnoafričke povijesti, istodobno obilježavajući vojni trijumf, kolonijalno širenje i duboke podjele čije se posljedice osjećaju i stoljećima kasnije.